Crni scenarij

Plaće bi mogle biti još manje, a kamate veće

Dvostruko veći pad BDP-a od očekivanog i pad tečaja na 8 kuna za euro prošao bi bez većih posljedica za domaći bankarski sustav! Banke bi preživjele toliki pad uz neznatno smanjenje profita i rezervi, ali bi zato šok-scenarij uzdrmao stanovništvo.

Tjedan dana prije nego što Europska središnja banka objavi rezultate svog velikog stresnog testa za 46 vodećih europskih banaka, Hrvatska narodna banka testirala je efekte "malo vjerojatnog" crnog scenarija u kojem bi BDP ove godine pao 3 posto, a kuna oslabjela 10 posto, piše Večernji list.

Takav scenarij istopio bi bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile iznadprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU.

Šok-scenarij bio bi poguban samo za nekoliko manjih banaka, ali bi sustav u cjelini ostao bi stabilan. No, ne bez posljedica.

Udio loših kredita u ovom trenutku iznosi oko 9 posto, što znači da banke ne uspijevaju naplatiti 22 milijarde od približno 250 milijardi kuna plasiranih kredita. Crni scenarij digao bi udio loših kredita na visokih 16 posto, što bi značilo da banke ne bi mogle naplatiti čak 38 milijardi kuna kredita.

Pad tečaja od 10 posto srozao bi standard dužnika više nego što bi pogodio banke, a u kombinaciji s visokim padom BDP-a uzrokovao bi dodatno zagušenje ekonomije: otkaze, smanjenje plaća i otežanu otplatu kredita.

HNB već treću godinu testira otpornost banaka na moguće šokove.

Šuker nema 'kome uzeti'
Nemir nije zavladao samo u središnjoj banci, nego i među premijerkinim savjetnicima, koji se žale da više nisu sigurni da će Jadranka Kosor provesti planirane reforme.

Njezin potpredsjednik Ivan Šuker dao je članovima savjeta na znanje da jesenski rebalans neće donijeti smanjenje proračunskih rashoda jer nema "kome uzeti".