Prijava
Traži
Nakon dugog perioda krize, posljednjih godina dolazi do rasta profitabilnosti, a s porastom profitabilnosti uslijedio je i rast plaća zaposlenih.
Prošli tjedan Fina je objavila rezultate poslovanja poduzetnika u Hrvatskoj za 2018. godinu. Podaci su dobiveni obradom godišnjih financijskih izvještaja obveznika poreza na dobit, koji ne uključuju banke, osiguravajuća društva i druge financijske institucije, što znači da govorimo o onome što se precizno naziva realni sektor (u javnosti se još uvijek često koristi podjela na javni i realni sektor, a takva je terminologija pogrešna jer je ispravna podjela ona na financijski i realni sektor te javni i privatni.
Tako je lani u realnom sektoru bilo gotovo 940 tisuća zaposlenih prema satima rada, što je 5,2 posto više u odnosu na broj zaposlenih u 2017. godini. Poduzetnici su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 751 milijardu. kuna, što je povećanje od 8,6 posto u odnosu na 2017., i ukupne rashode u iznosu od 715 milijardi kuna, što je povećanje od 4,0 posto u odnosu na 2017. godinu.
Rast profitabilnosti
Dobit je ostvarilo nešto više od dvije trećine poduzetnika: neto dobit “dobitaša” tako je iznosila 46,9 milijardi kuna, odnosno porasla je 15,2 posto. Gubitak je ostvario svaki treći poduzetnik: gubitak “gubitaša” ukupno je bio 18,7 milijardi kuna, što je 57 posto manje nego u 2017. godini. Konsolidirana neto dobit poduzetnika tako je iznosila 28,2 milijarde kuna, dok je u 2017. ostvaren neto gubitak nešto manji od 3,1 milijarde kuna.
Nakon dugog perioda krize, posljednjih godina dolazi do rasta profitabilnosti, a s porastom profitabilnosti uslijedio je i rast plaća zaposlenih. Tako je bilo i 2018. pa je prosječna mjesečna obračunana neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u realnom sektoru iznosila 5584 kune, što je 4,1 posto više u odnosu na 2017. godinu.
No, kako zbog manjka radne snage u nekim djelatnostima plaće rastu i dvoznamenkastim stopama, u posljednje se vrijeme sve češće postavlja pitanje imaju li poslodavci još prostora za podizanje plaća. Promatrano na agregatnoj razini, imaju!
Kada kažemo da na agregatnoj ili ukupnoj razini još uvijek postoji prostor za podizanje plaća, to ne znači da svi i/ili u svim sektorima poduzetnici i dalje mogu dizati plaće. Ne, dapače, sve veći broj poduzetnika ne može pratiti ni dosadašnji porast plaća. To nije sporno, no pravo je pitanje trebamo li zbog toga biti posebno zabrinuti.
Jednostavan i eksplicitan odgovor tu je nešto teže dati, ali generalno gledano, posebnog mjesta za zabrinutost nema. Naime, svi poduzetnici moraju shvatiti (a nekima to još nije jasno) da hrvatska ekonomija postaje sve efikasnija, da u uvjetima velike konkurencije i borbe za radnike ne mogu svi opstati, da je izobilje radne snage (u kojem se hrvatska ekonomija desetljećima nalazila) stvar prošlosti i da ona više ne može pokrivati neefikasnosti u poslovanju i inferiorne poslovne modele u odnosu na konkurenciju.
Propast
Isto tako, u javnosti se konačno mora osvijestiti činjenica da su stečajevi poduzeća sastavni dio zdrave tržišne ekonomije, a ne obrnuto; u Hrvatskoj se još uvijek svaka “propast” poduzeća doživljava tragično, i to je pogrešno.
Naime, hrvatsko je gospodarstvo zagazilo u fazu koja se u teoriji ekonomije zove “kreativna destrukcija”. To je proces čišćenja tržišta u kojem s tržišta odlaze nekonkurentne i neprofitabilne tvrtke, a opstaju i dolaze nove koje mogu egzistirati u novim poslovnim okolnostima, koje koriste nove tehnologije i tehnološke procese, koje pronalaze profitabilnije niše i načine poslovanja te stoga mogu isplaćivati veće plaće. To je put u veći životni standard, a ne plakanje za onima koji to ne mogu pratiti.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
