Najoštrija kritika Vladine fiskalne politike

Plaće u Hrvatskoj moraju pasti ako želimo stabilnu kunu, kaže MMF

Sjedište MMF-a u Washingtonu

Hrvatska mora smanjiti plaće, promijeniti zakon o radu, srezati javnu upravu i proračunsku potrošnju, vratiti pod kontrolu rastući javni dug, ubrzati privatizaciju te završiti reforme koje se odnose na rashode za mirovine, zdravstvo i socijalnu pomoć – poručio je MMF u posebnoj izjavi danoj nakon nedavnog boravka i konzultacija u Hrvatskoj.

Povećajte devizne pričuve
Izjava je objavljena na stranicama HNB-a i predstavlja jednu od oštrijih kritika koja je u posljednje vrijeme došla na račun hrvatske Vlade i njezine politike. Neočekivano je, međutim, tom nizu hrvatskih problema MMF dodao i niske devizne pričuve – koje su do sada smatrane jednim od najboljih hrvatskih aduta. Pričuve su, inače, oko 12 milijardi eura. Očito zabrinut za mogućnost da u dogledno vrijeme Hrvatska možda neće moći vraćati svoje dugove, MMF traži od HNB-a da poveća pričuve i promijeni oblik deviznih intervencija, na što je HNB odmah reagirao opširnim objašnjenjem u kojemu pobija navode MMF-a da su pričuve niske te navodi da neće ništa mijenjati u dosadašnjoj monetarnoj politici i tehnikama provođenja deviznih intervencija. MMF ističe da devizne aukcije treba provoditi svakog dana, a ne povremeno i bez prethodnih najava, kako je to činio HNB.

Visoka nezaposlenost
MMF se u objavljenom izvješću ne zalaže za devalvaciju kune, već navodi da monetarnu politiku treba zaoštriti dođe li do pritisaka na tečaj ili inflaciju. No, sve rečeno ekonomisti tumače kao poruku da se konkurentnost ekonomije može provesti samo na dva načina: smanjenjem plaće i rezanjem troškova ili devalvacijom ako se to ne napravi.

MMF sugerira prvi, dosta drastičan pristup jer smatra da su plaće u Hrvatskoj previsoke u usporedbi s produktivnošću te ih treba korigirati naniže “kako bi se omogućila interna prilagodba s obzirom na to da je tečajni režim stabilan”. MMF tvrdi da će naš oporavak biti spor te da su srednjoročni izgledi za rast slabi. Za ovu godinu predviđa rast od samo 1 posto jer očekuje daljnje razduživanje stanovništva, nesklonost banaka prema riziku, a slabo povjerenje i visoka stopa nezaposlenosti vjerojatno će ograničiti rast domaće potražnje. Predviđa se da će stopa inflacije u 2011. godini porasti na 3,25 posto zbog povećanja cijena hrane i robe. Potrebe za inozemnim financiranjem premašit će 30 posto BDP, a Hrvatska će tek 2015. dostići stopu rasta od 3 posto.

Hrvatska narodna banka i svi istaknuti ekonomski stručnjaci godinama izbjegavaju mogućnost devalvacije, jer jasno je da bi to značilo ne samo povećanje rate kredita za nemali broj osoba zaduženih u bankama nego i povećanje javnog duga i cjelokupnog inozemnog duga, čime bismo znatno prešli uvjete Maastrichta, pa, prema tome, u konačnici o euru kao valuti mogli bidmo razmišljati tek za najmanje deset godina.

Devalvacija bi dolazak eura odgodila za barem 10 godina
Hrvatska narodna banka i svi istaknuti ekonomski stručnjaci godinama izbjegavaju mogućnost devalvacije, jer jasno je da bi to značilo ne samo povećanje rate kredita za nemali broj osoba zaduženih u bankama nego i povećanje javnog duga i cjelokupnog inozemnog duga, čime bismo znatno prešli uvjete Maastrichta, pa, prema tome, u konačnici o euru kao valuti mogli bismo razmišljati tek za najmanje deset godina.