Prijava
Traži
Oko 20.000 hrvatskih tvrtki koje zapošljavaju 13.500 radnika nalazi se u krugu nelikvidnosti, a njihov je dug premašio 14,4 milijardi kuna. U samo četiri mjeseca, od početka financijske krize u kolovozu prošle godine, broj tvrtki koje su se našle u problemima neplaćanja duljim od 60 dana povećan je za 1876 poduzetnika, čime su posredno ugrožene plaće i radna mjesta gotovo 7800 radnika.
Prema sindikalnim procjenama trenutačno između 20 i 30 tisuća radnika radi, a ne dobiva plaću.
- Riječ je o radnicima koji ne dobivaju ili povremeno dobivaju plaću u tvrtkama koje su blokirane i pred stečajem te, nažalost, dijelu radnika koje poslodavci zapošljavaju na određeno vrijeme, drže mjesec ili dva i onda im odbijaju platiti - ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Čak 72 posto blokiranih tvrtki su insolventne i pred stečajem jer svoje obveze ne podmiruju dulje od 360 dana. Nelikvidnosti tvrtki treba pribrojati i onu obrtnika. Krajem studenoga registrirano je 31.638 insolventnih obrtnika.
Prema analizi Jasne Belošević Matić, direktorice Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, čak 72 posto blokiranih tvrtki su insolventne i pred stečajem jer svoje obveze ne podmiruju dulje od 360 dana. Nelikvidnosti tvrtki treba pribrojati i onu obrtnika. Krajem studenoga registrirano je 31.638 insolventnih obrtnika koji su zapošljavali 19.960 radnika. Ukupne nepodmirene obveze obrtnika krajem studenoga iznosile su 4,1 milijardu kuna.
U strukturi nepodmirenih obveza tvrtki, preko 81 posto otpada na četiri djelatnosti. Na trgovinu se odnosi 38,2 posto, zatim slijedi prerađivačka industrija sa 21,6 posto, građevinarstvo sa 12,6 posto i poslovanje nekretninama i iznajmljivanja 9,2 posto.
Ljubo Jurčić, ekonomski strateg SDP-a, ističe da je stvarna nelikvidnost najmanje tri puta veća jer je velik broj tvrtki formalno blokiran, primjerice zbog neplaćanja poreza i doprinosa državi, a ne zbog sustavnog neplaćanja koje se događa među tvrtkama.
- Jedini način na koji možemo zaustaviti ovako rastuću nelikvidnost je donošenje hitnog zakona o obveznim plaćanjima u roku od 60 dana, na tragu iste Europske direktive koja se ubrzano ugrađuje u pravne sustave zemalja EU. Plaćanje u tom zakonskom roku trebala bi kontrolirati Financijska agencija - naglašava Jurčić.
Prema njegovim riječima, sporove zbog neplaćanja među poduzetnicima trebali bi rješavati po hitnim postupcima posebni financijski sudovi kako se ne bi dogodilo da monopolne tvrtke imaju prednost u odnosu na male.
Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Petar Lovrić upozorava na to da se krug nelikvidnosti značajno povećava posljednjih nekoliko godina.
- Situacija se značajno pogoršava pa su male tvrtke u situaciji da već kod ugovaranja poslova moraju pristati na rok plaćanja od 200 dana. Jedan od glavnih generatora nelikvidnosti je i država - upozorava Lovrić.
Ekonomisti upozoravaju na paradoks hrvatskog sustava u kojem male tvrtke već financiraju velike, a na kraju zbog neplaćanja tih istih tvrtki na vrijeme propadaju.
Interventni fond i dogovor s bankama
Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, kao mjere za smanjenje nelikvidnosti napominje preporuke iz studenoga prošle godine, među kojima je Interventni fond težak 15 milijardi kuna. Poslodavci se slažu i s hitnim donošenjem zakona o obveznim plaćanjima u roku od 60 dana. Dr. Dražen Kalogjera napominje da bi Vlada s bankama poput europskih trebala postići dogovor o obvezi kreditiranja poduzetnika. On predlaže i horizontalne mjere za dobre tvrtke kako bi se sačuvale na životu i održala radna mjesta.
Jadranka Šević, Gordana Galović, jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
