Rasterećuju plaće

Plan za oporavak: Svima će plaće rasti!

Ministarstvo financija spremno odreći se vrlo značajnog dijela prihoda od poreza na dohodak.

Večernji list dobio je neslužbenu potvrdu informacije koja će jako razveseliti sve one koji u Hrvatskoj žive od svoga rada. Ministarstvo financija, na prijedlog premijerkinih savjetnika, priprema promjene sustava poreza na dohodak koje će rasteretiti siromašniji i srednji sloj hrvatskih građana.

Žurba
Doznajemo da će se Ministarstvo financija vrlo brzo, u roku od nekoliko dana do najviše nekoliko tjedana, oglasiti novom formulom za izračun poreza na dohodak. Priprema novog sustava poreza na dohodak, doznajem, top tema je u Ministarstvu financija već dulje vrijeme. Izradili su na desetke izračuna i scenarija o mogućim posljedicama za državni proračun. Ključno je da su spremni na povećanje najnižeg platnog razreda na koji će se obračunavati najniža stopa poreza na dohodak. Međutim, to povećanje najnižeg platnog razreda značit će gubitak kako u prihodima državnog tako i lokalnih proračuna.

Gubitak proračuna
Naš izvor u Ministarstvu financija potvrdio nam je kako su već odlučili pretrpjeti gubitak u proračunu zbog želje da rasterete plaće siromašnijeg i srednjeg sloja, samo još trebaju usuglasiti stavove o preciznim izračunima i scenariju s posljedicama tih poreznih promjena. Zbog rastezanja prvog, a možda i drugog razreda, posljedično će nešto bolje proći i ljudi s višim plaćama. – Sigurno je da će nakon ovih promjena, čak i ako govorimo o ukidanju poreznih olakšica, transfer novca ići u korist stanovništva, tj. proračun će biti na gubitku – poručio nam je naš izvor u Ministarstvu financija.

Večernjak je već objavio prijedlog grupe poreznih stručnjaka predvođenih Vladom Brkanićem, prema kojem bi uz prilagođavanje platnih razreda i uvođenje triju novih stopa poreza na dohodak svi u Hrvatskoj mogli imati više plaće a da pritom proračun ne ostane kratkih rukava, jer će više plaće dovesti do oporavka potrošnje pa tako i viših prihoda po PDV-u. U Ministarstvu financija, doznajemo, ipak ne očekuju da će moći usrećiti baš sve obveznike poreza na dohodak jer se ipak moraju brinuti o fiskalnoj stabilnosti zemlje.

Nije populizam nego dašak nužnog optimizma
Iako su u Vladi svjesni da u kriznoj situaciji treba izbjeći svaki populizam, dojam je da se od popuštanja građanima u sustavu poreza na dohodak puno toga očekuje. Mogao bi to biti onaj pozitivni impuls koji će vratiti kakav-takav osjećaj nužnog optimizma. Uz primjenu novih stopa na stare porezne razrede došlo bi do pada plaća ljudi koji primaju od 10.000 do 20.000 bruto, a to bi vodilo novom kočenju potrošnje. Stoga je jasno da se razredi moraju prilagoditi.

Doznajemo kako premijerkini savjetnici nisu potpuno zatvoreni ni za ideju uvođenja poreza na imovinu. Porez na imovinu nije ušao u popis dugoročnih mjera jednostavno zato što bez preciznog definiranja na što će se točno odnositi može doći do pogubnih kontraučinaka. Navodno je u razgovorima vlade sa stručnjacima zaključeno da će se konkretnije raspravljati o porezu na imovinu nakon istinskog zaživljavanja OIB-a. Trenutačno se u Hrvatskoj ne oporezuju kamate, nema poreza na imovinu, kao ni na kapitalnu dobit, pa ispada da se najagresivnije oporezuju prihodi od rada. Prosječne plaće oporezuju se kao bogataške. A to je nešto što treba mijenjati.