Tržište rada

Planira se zapošljavanje 52.000 radnika, dvaput manje nego 2009.

Rad na određeno vrijeme, uglavnom u sezoni, bit će glavno obilježje zapošljavanja u ovoj godini. Oko 12 tisuća tvrtki koje zapošljavaju oko 676.000 radnika najavilo je u anketi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje da će ove godine zaposliti 52.820 novih radnika. To je dvostruko manje nego prošle godine, kada je u inače teškoj godini u tim tvrtkama bilo 115.000 novih ugovora i oko 130.000 otkaza. Ljudi su uglavnom ostajali bez posla poslije isteka ugovora o radu, a taj oblik zapošljavanja dominirat će i ove godine.

Blagi pad
Konačan bi broj zaposlenih u tim tvrtkama do kraja godine ipak mogao biti blago negativan jer autori istraživanja očekuju da će se pad zaposlenosti bitno usporiti ili zaustaviti. Oko tri tisuće tvrtki najavilo je Zavodu za zapošljavanje 17.770 radnika potencijalnog viška kojih bi se mogli riješiti zbog gospodarskih razloga, njihove dobi, niže razine stručnosti ili nezainteresiranosti da se dodatno obrazuju. U građevini se očekuje još 1775 otkaza, povrh prošlogodišnjih 16.000. U prerađivačkoj bi industriji bez posla moglo ostati oko 1600 radnika, a već je 2009., u poslodavaca iz te branše koji su sudjelovali u anketi HZZ-a, otpušteno više od 32.000 ljudi. Tvrtke iz financijskog i sektora osiguranja navode da bi mogle poslovati bez gotovo 1000 trenutačno zaposlenih.

Nema ih ni u krizi
S druge strane, oko 3500 poslodavaca planira povećati broj radnika za 15.534, a to na promatranom uzorku donosi pad od 0,3 posto, što je poboljšanje u usporedbi s lanjskim smanjenjem od 2,4 posto. Potrebe za novim radnicima najveće su u priobalnim županijama te u Zagrebu u kojem će biti zaposlena petina planiranih u 2010. – oko 10 tisuća. Puno radno vrijeme s neodređenim trajanjem ugovora može očekivati oko 11.000 radnika. Usprkos rastu nezaposlenosti, svaki peti poslodavac požalio se da nisu mogli naći radnike traženih zanimanja, posebno u građevinarstvu, ali i u prerađivačkoj industriji te pojedinim profesorskim zvanjima.

Siva ekonomija masovna i među seljacima
Očiti su veliki nerazmjeri u obrazovnom sustavu, kazao je Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, te dodao kako treba naći načina da se obrazovanje prilagodi potrebama tržišta.

Nezaposlenih bi bilo i više da nije sive ekonomije. 
Damir Kuštrak je spomenuo primjer poljoprivrede u kojoj 80 tisuća seljaka prima poticaje, a tek ih 35 tisuća plaća poljoprivredno osiguranje. Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad, ističe da treba napustiti san o sigurnu i trajnu radnom mjestu i cijeli život učiti i stjecati nova znanja kako bismo povećali vlastitu zapošljivost.

Tagovi: proizvodnja, tržište rada, HUP
Četvrtak, 10.06.2010. / Ljubica Gatarić, vecernji.hr, Foto: Darko Gorenak