Za gradnju plinskog sustava uvozit će se radna snaga

Plinofikacija: Dalmatinci će kopati kanale

U Dalmaciji uopće nema instalatera i servisera plinskih instalacija i uređaja, u školama se takvi kadrovi ne obrazuju.

Prema nacionalnom programu plinofikacije Dalmacije, idućih godina u tri dalmatinske županije: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj prirodni plin bi trebao stignuti gotovo do 200 tisuća potrošača.

U dovođenje plina do primorske Hrvatske, u gradnju magistralnih plinovoda i lokalnu distribucijsku plinsku mrežu potrošit će se više stotina milijuna eura.

Gotovo je nevjerojatno da će ovdašnji gospodarstvenici cjelokupan taj velik posao, izuzmemo li kopanje kanala i druge manje vrijedne poslove, prepustiti tvrtkama iz kontinentalne Hrvatske.

Razlog, u Dalmaciji uopće nema plinoinstalatera, servisera plinskih instalacija i uređaja, a o visokostručnim kadrovima educiranima za plinski biznis da i ne govorimo. U ovdašnjim školama takvi kadrovi se ne obrazuju.

Na taj ćorsokak u kojemu se nalazi Dalmacija, i ne samo ona, upozoreno je na nedavno održanoj Drugoj plinsko-energetskoj konferenciji u Splitu.

- Niti jedna škola na splitskom, dubrovačkom i zadarskom području ne obrazuje plinoinstalatere. Iznimka je Šibenik, gdje je ove školske godine prvi put upisano pet učenika za zanimanje plinoinstalater koji sjede u istim klupama s instalaterima vode, klimatizacije i grijanja. U Splitu najavljuju da će tek od iduće školske godine upisati deset učenika u smjer plinoinstalater. Zadrani su imali ambiciju da ove školske godine upišu jedan razred srednjoškolaca za to zanimanje. Komora je najavila i stipendije. Uzalud, nije ih imala kome dati jer nema učenika - kaže Antonija Hohnjec iz Energije Marketinga, zagrebačke tvrtke za tehničke i poslovne usluge.

Ozbiljno je pitanje kako bi se i obrazovali da su se upisali. Naime, praktična nastava temelj je osposobljavanja takvih kadrova.

Vjerovali ili ne, izuzme li se Šibenik, gdje postoje dvije licencirane tvrtke za plinski biznis gdje bi se mogli obučavati budući plinoinstalateri, u preostale tri županije učenici ne bi imali gdje odraditi praktični dio jer ne postoje tvrtke i radionice koje pružaju usluge u tom sektoru. Čemu se može nadati Dalmacija?

- Izvjesno je da gospodarstvo neće imati dovoljno stručnjaka. Izravna će posljedica biti porast cijena instalacijskih usluga, uvoz radne snage i, na koncu, loša kvaliteta zbog nedostatka kvalificirane radne snage.

Tu se ne radi o zanimanju plinoinstalatera, odnosno o zanimanju koje bi trebalo nadomjestiti to zanimanje, nego o stručnjaku koji će postaviti sve instalacije u domaćinstvu ili većim objektima, dovesti i priključiti instalacije, a licencirani plinoinstalater na kraju radova mora obaviti pregled i potvrditi ispravnost sustava - kaže Antonija Hohnjec.

Tragedija je, uz to, da će Dalmacija i održavanje plinskog sustava, a tu se radi o milijunima eura, za početak morati prepustiti drugima.

Šibenik želi fakultet
Sumornu sliku mogao bi popraviti Šibenik, gdje rade na otvaranju fakulteta za obrazovanje kadrova u području energetike. Prof. Zvonko Pešić, vlasnik prve privatne gimnazije u ovom gradu, zajedno s lokalnim vlastima, ubrzano se priprema da ta visokoškolska ustanova proradi već iduće školske godine. Ostvarili se to, Šibenik bi mogao postati regionalno središte za izobrazbu kadrova u sektoru energetike.

- Uskoro ćemo javnosti predstaviti program tog fakulteta. Naravno da ćemo naglasak staviti upravo na plin i alternativne vidove energije: vjetar i sunce - kaže Pešić.