Poduzeća duguju 10 mlrd kuna poreza i doprinosa

Neplaćene obveze 25.369 trgovačkih društava u blokadi dosegle 19,8 milijardi kuna, 44,5 posto više nego prije godinu dana.

Listopad je bio 15 mjesec za redom u kojem su rasli nepodmireni nalozi - neplaćene obveze 25.369 trgovačkih društava u blokadi dosegle 19,8 milijardi kuna. To je 44,5 % više nego godinu dana ranije, a broj zaposlenih u blokiranim poduzećima veći je za čak 62,6 posto.

Finini podaci otkrivaju da je do značajnog pogoršnja sva tri pokazatelja nelikvidnosti (broj blokiranih poduzeća, zaposleni i visina nepodmirenih naloga) došlo u kategoriji rokova plaćanja do 60 dana. Prekoračenjem tog roka ispunjavaju se formalni uvjeti za pokretanje stečajeva.

Samo u listopadu ove godine zbog neplaćanja u tom roku blokirano je 2461 poduzeće, 22 % više nego u rujnu. Njihove dospijele nepodmirene obveze iznosile su 888,1 milijun kuna, što je 22,7 posto više u odnosu na kraj rujna, a u njima je zaposleno 23.134 radnika (35,4% više nego u rujnu).

Da se nelikvidnost nezaustavljivo širi vidi se i po tome što je u godinu dana broj zaposlenih u poduzećima koja su ispunila uvjete za pokretanje stečajeva porastao za 126,9%, dok je iznos njihovih nepodmirenih naloga porastao za 54,4%.

Poslovni subjekti nisu dužni podnositi naloge za plaćanje ako na svojim računima u banci nemaju pokrića za njihovu naplatu. Iznimka su samo obveze za plaćanje poreza i doprinosa.

Prema Zakonu o platnom prometu u zemlji, banke moraju izvjestiti Poreznu upravu o neplaćenim obvezama neprekidno do 60 dana, a Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava morala bi u roku od 30 dana od primitka obavijesti predložiti pokretanje stečajnog postupka protiv dužnika.

Podsjećamo, Nevenka Marković, predsjednica stečajnog odjela Trgovačkog suda u Zagrebu, izjavila je za www.banka.hr kako su suci očekivali da će država u 2007. i 2008. godini pokrenuti najmanje 15 tisuća stečajnih postupaka, jer je preko 50% društva na tržištu blokirano. "Ali nismo dobili niti jedan prijedlog. Pretpostavljam da je državi skupo financirati stečajni postupak", kazala je Marković.

Jedna od posljedica takve politike jest da je u blokiranim poduzećima nenaplaćeno 9,75 milijardi kuna poreza i doprinosa, oko 39 % više nego prije godinu dana.

Dok je u posljednjih nekoliko godina najveći broj blokiranih poduzeća dolazio iz prerađivačke industrije, krajem listopada ta je uloga pripala području trgovine. Udio blokiranih poduzeća iz tog sektora u ukupnim blokadama nastalih zbog neplaćanja do 60 dana prije godinu dana iznosio je 22 %, a krajem listopada ove godine 32 %.

Druga po visini blokada je prerađivačka industrija s udjelom od 24 % (krajem 2008. udjel je bio 34,7 %).

Zanimljivo je da se udio pravnih osoba iz područja građevinarstva smanjuje i iznosi 11,4 %, dok je krajem listopada prošle godine bio 16 %.
Gotovo trećina neplaćenih obveza otpada na zagrebačka poduzeća, dok su splitsko-dalmatinska poduzeća osjetno popravila solventnost - krajem listopada nisu platili tek 7,1% od ukupnih obveza, dok je godinu dana ranije na njih otpadalo 26,8% ukupno nepodmirenih obveza.

Insolvenstnost se s druge strane pogoršala u Virovitičko-podravskoj županiji – krajem listopada na njih se odnosilo 9,3 %, a godinu dana ranije samo 0,3% nepodmirenih obveza.

Najveći dio nepodmirenih obveza (76,7%) i dalje se odnosi na one koje nisu plaćene više od godine dana i mala je vjerojatnost da će ikada biti plaćene.