Prijedlog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva te u sklopu njega odluka o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja predstavljaju napor Vlade koji je u duhu najave da će 2017. biti godina poduzetništva.
Premijer Andrej Plenković kazao je da će se u ovoj godini provesti 104 mjere koje bi trebale poduzetnicima donijeti uštede od 1,5 milijardi kuna. Rekao je to u vezi prijedloga Akcijskog plan za administrativno rasterećenje gospodarstva i prijedloga o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja, koji se nalaze na dnevnom redu sjednice Vlade.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić predstavila je prvu točku dnevnog reda, koja se tiče akcijskog plana "reforme poslovne klime".
"Cilj je provođenje mjera za pojeftinjenje poslovanja i smanjenje reguliranosti", kazala je, dodajući da se radi o zaštiti na radu, energetskoj učinkovitosti i slično, čime s smanjuju troškovi poslovanja za milijardu i pol kuna.
Što se tiče zaštite na radu, poduzetnici će moći raditi procjenu rizika online. Smanjit će se trošak edukacije osoba za pružanje prve pomoći, pa će samo jedna osoba na 50 zaposlenih biti osposobljena za to, za razliku sadašnjih 20 zaposlenika. Smanjuju se i izdvajanja za usavršavanje zaštite na radu za 50 posto, a obaveza provođenja sanitarnih i zdravstvenih uvjeta će se smanjiti na jednom godišnje. Mjere koje donosi, koordinirane su s drugim ministarstvima, istaknula je Dalić.
Ponovno se aktivira i Povjerenstvo za smanjivanje neporeznih nameta, koje će analizirati svrsishodnost nameta. Plan je, najavila je, smanjiti ih za 30 posto.
Akcijski plan je usvojen jednoglasno, bez rasprave.
Najveće uštede planirane pri zaštiti na radu
Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva se sastoji od 2 velika dijela: mjere za smanjivanje suvišnih administrativnih troškova poslovanja i mjere za liberalizaciju tržišta profesionalnih usluga.
Cilj prvog dijela Akcijskog plana je do kraja 2017. rasteretiti gospodarstvo za prosječno 30 posto uštedom od 1,5 milijarde kuna, a drugog dijela olakšati pristup tržištu profesionalnih usluga, što će omogućiti više konkurencije u području revizije, odvjetništva i auto škola.
Najveće uštede za poduzetnike planiraju se u području zaštite na radu, za 1,3 milijarde kuna, sa sadašnjih 2,38 milijardi.
Uštede u području sanitarnih i zdravstvenih uvjete predviđene su u iznosu od oko 97 milijuna kuna, sa sadašnjih 207 milijuna kuna.
Tako, primjerice, kod izdavanja sanitarne iskaznice za osobe koje na radnom mjestu dolaze u kontakt s hranom predložit će se smanjenje učestalosti obavljanja zdravstvenih pregleda s dva put na jednom godišnje, čime bi poduzetnici uštedjeli 50 posto ili ukupno 83,3 milijuna kuna.
U području pokretanja poslovanja planirane su uštede u iznosu od 37,5 milijuna kuna, sa sadašnjih gotovo 54 milijuna.
U području otvaranja obrta raznim mjerama planirane su uštede od 2,9 milijuna kuna, sa sadašnjih 3,1 milijun.
U području energetske učinkovitosti u gradnji planirane su mjere kojima bi se uštedilo 9,3 milijuna kuna, dok sada poduzetnici plaćaju 23,3 milijuna.
Od pojedinih mjera, u akcijskom planu Vlade ističe se da će kod administrativnog rasterećenja od suvišnih troškova cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva biti omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata.
Prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja također će biti elektronička, kao i otvaranje računa u banci. Time će poboljšati pozicije na ljestvici Doing Business u području pokretanja poslovanja, ističe se u akcijskom planu.
Nadalje, za 25 posto se snižava cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina, za 58 posto se snižava cijena izobrazbe za energetsko certificiranje u području gradnje.
Radi olakšanja pristupa tržištu profesionalnih usluga, primjerice, ukida se ograničenje marketinga odvjetnika i regulacija fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja, te ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji ovisno o procjeni države, pa će se auto škole moći slobodno osnivati prema tržišnim uvjetima ukoliko ispunjavanju uvjete kvalitete.
Cijelu vijest možete pogledati na portalu poslovni.hr