Porezni paket osim sniženja poreznih stopa donosi pregršt noviteta

Ministarstvo financija u dvotjednu je javnu raspravu pustilo prijedloge izmjena četiriju zakona u okviru petog poreznog paketa

Uz rasterećenja kroz smanjivanje stopa poreza na dohodak i dobit oni donose i novosti koje u fazi najava nisu bile u fokusu. Jedna od njih vezana je uz porezni tretman otpisa kreditnih potraživanja banaka. Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dobit propisuje se, naime, porezno priznati rashod kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja. O tome se raspreda već godinama, a u MF-u računaju da bi to trebalo motivirati banke da umjesto prodaja kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja u većoj mjeri posežu za konačnim otpisom. Time bi se, kažu, poboljšao položaj dužnika, građana i poduzetnika. To bi na važnosti moglo dobiti jer se očekuje da će jedna od posljedica koronakrize biti i smanjenje sposobnosti otplate kredita (dijela) dužnika, čime će se pak pojaviti i (veće) potrebe za restrukturiranjem kreditnih plasmana, uključujući i otpise.

“Kreditne institucije morat će dužniku i jamcu dostaviti pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja, tj. prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa, pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke”, objašnjavaju predlagatelji zakona.

U pogledu stopa poreza na dobit već otprije je poznato i najavljivano da peti porezni paket donosi novo smanjenje stope za mikro odnosno male poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna. Njima će se od iduće godine dobit oporezivati po stopi od 10 posto umjesto sadašnjih 12 posto. Isto toliko smanjenje predviđa se i za tzv. porez po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a ta promjena posljedica je izjednačavanja poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe s oporezivanjem dohodaka od kapitala u okviru Zakona o porezu na dohodak.

Prijedlogom zakonskih izmjena predlaže se, usto, i spuštanje stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača, i to s 15 na 10 posto, što je novost koja je ponajprije zanimljiva u području turizma.

Prilikom prethodne procjene učinaka snižavanja stope poreza na dobit procijenjeno je da će one rezultirati sa 125 milijuna kuna manjim opterećenjem mikro i malih poduzetnika.

Istodobno, u oporezivanju dohodaka, porezna rasterećenja kroz niže porezne stope procijenjena su na oko dvije milijarde kuna. No, usporedno sa spuštanjem stopa sa 36 na 30 posto, sa 24 na 20 te s 12 na 10 posto pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, neke porezne obveznike čekaju i povećanja poreza.

U oporezivanju tzv. drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oni koji se u prikazivanju primitaka ne drže zakonskih propisa penalizirat će se povećanjem obračunatog poreza po toj osnovi s 50 na 100 posto, kako u konačnici slijedom smanjenja gornjeg poreznog razreda (na koji se obračunava) ne bi zapravo došlo do ublažavanja “kazne” u odnosu na postojeće propise. Naime, “kaznena stopa” od 50 posto na 36-postotni razred znači 54 posto, a njegovim spuštanjem na 30 posto uvećanje za 50 posto značilo bi 45 posto. Ovako će se u slučajevima nesrazmjera imovine taj raskorak opteretiti s ukupno 60 posto, odnosno nešto više nego danas. U Ministarstvu financija to objašnjavaju “odvraćajućim djelovanjem”.

Među novostima iz drugog plana vezanih uz oporezivanje dohodaka je i proširenje mogućnosti isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka/plaće koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.
Izmjenama zakona predlaže se, usto, i pojednostavljenje prijava primitaka po ugovorima o najmu za najmodavce. Ubuduće će za dostavu ovjerenih isprava biti zaduženi javni bilježnici, a Porezna uprava će po službenoj dužnosti utvrđivati poreznu obvezu.

U Ministarstvu financija ističu kako će predložene izmjene utjecati na dodatno rasterećenje porezno rasterećenje rada i poduzetništva, a uz povećanje raspoloživog dohotka računaju i sa smanjenjem porezne evazije.
Nakon što je odlučeno da se u području PDV-a zasad ne ide s proširenjem snižene stope (od 13%) i na hranu koja je trenutno u režimu opće stope (25%), izmjene Zakona o PDV-u u ovom krugu poreznih izmjena jedine zapravo impliciraju više prihoda za proračun.

Kao što je već najavljeno, u okviru usklađivanja s direktivama EU uskoro se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) u Uniju iz trećih zemalja, a regulira se i prodaja dobara na daljinu na način da se nakon prelaska praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara ima prebivalište. Dakle, strani porezni obveznici će iznad spomenutog praga plaćati hrvatski PDV i obrnuto.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala poslovni.hr