Prijava
Traži
Nekad ustaljene kritike o nepokretnoj radnoj snazi u Hrvatskoj sve više gube temelj. U prošloj godini je, naime, adresu unutar Hrvatske promijenilo 75.000 osoba, što je grad veličine Pule. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći broj preseljenog stanovništva bio je u najaktivnijoj životnoj dobi, između 20 i 39 godina. Njih gotovo 30.000 promijenilo je županiju, pri čemu su uglavnom napuštali područja slavonskih županija, dok statistika upućuje da se najveći broj migranata skrasio na području glavnoga grada i takozvanoga zagrebačkog prstena. U tom seljenju čak 13 županija prošlo je s gubitkom stanovništva, a veći broj doseljenih nego odseljenih osim Zagreba i Zagrebačke županije zabilježen je još u Istarskoj, Zadarskoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Nove prilike
"Stanovništvo odlazi iz županija s većim brojem nezaposlenih prema mjestima koja im potencijalno nude mogućnost zapošljavanja ili je riječ o odlasku na već siguran posao", objašnjava demograf Anđelko Akrap. Radno mjesto je, dodaje, postao osnovni motiv preseljenja, bilo cijelih obitelji ili pojedinaca. U drugom slučaju obično je riječ o ostanku u mjestu studiranja kada osoba nakon završenog fakulteta brzo pronađe posao ili se povratkom u rodno mjesto suoči s nemogućnošću zaposlenja. To je prema Akrapovim riječima, ujedno i najnegativnija strana unutrašnjih migracija jer takvo pojedino područje u kojima već postoje strukturni razvojni problemi gube najkvalitetnije radno aktivno stanovništvo, uglavnom visokoobrazovano, koje bi inače bilo potencijal za razvoj. Time su najugroženije županije poput Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, ali i Splitsko-dalmatinske županije. S druge strane i u Gradu Zagrebu bilježi se znatan broj seljenja u druge županije. U prošloj godini to je učinilo čak više od 7000 osoba. No to još nije pokazatelj da je Hrvatsku zahvatio val preseljenja u manje urbanizirana područja zemlje. Akrap kaže da je znatan broj Zagrepčana preselio u neki od gradova zagrebačkog prstena kako bi jeftinije riješio stambeno pitanje ili smanjio plaćanje visokog zagrebačkog prireza. Većina njih i dalje je ostala poslovno vezana uza Zagreb. Tako je u Zagrebačku županiju doseljeno 4500 novih stanovnika. Nisu rijetke ni migracije među gradovima unutar iste županije, a u pravilu je riječ o županijama koje imaju jaka središta poput Splita, Rijeke i Osijeka. Na području Splitsko-dalmatinske županije lani je adresu promijenilo 4600 osoba, a petstotinjak manje od toga na području Primorsko-goranske županije, te oko 3000 na području Osječko-baranjske županije.
Zagreb - odlazak iz grada
Zanimljivo je da se u Gradu Zagrebu bilježi znatan broj seljenja u druge županije. U protekloj godini to je, pokazuje statistika, učinilo čak više od 7000 osoba.
Izvor: poslovni.hr
Novinarke Marija Brnić i Mirela Klanac
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
