Naći dobrog vodoinstalatera ili zidara koji će u kratkom roku doći i odraditi što vam treba, postalo je ravno dobitku na lotu. Obrtnici muku muče jer posla itekako ima, ali nedostaje radne snage. Država je povećala ulog pa mlade nastoji privući stipendijama i po 18.000 kuna na godinu.
Naći majstora za mnoge je automatski glavobolja. "Tražio sam zidara, doma sam imao neku poplavu pa sam trebao napraviti, i nisam još našao", kaže Petar iz Zagreba.
"Pa svakoga, koga god tražiš je zauzet", kaže Tonka iz Imotskog. Koprivnica i okolica gledaju uglavnom isto lice - Goranovo. On kaže kako situacija nije dobra, pogotovo u sezoni grijanja.
"Naučnike smo imali prije par godina, ali evo sad zadnjih godina uopće nema interesa. Niti se tko javlja, niti se upisuje", otkriva Goran Trubelja, vlasnik dimjačarskog obrta.
Najtraženija zanimanja na burzi rada mahom su strukovna, među njima su i konobar, prodavač, kuhar, čistač, vozač, medicinska sestra i bravar. Sve češće i ravnateljima zvone telefoni.
"Poslodavci se javljaju i s potrebom za učenicima, a i s interesom stipendiranja učenika", napominje Zlatko Martić, ravnatelj Obrtničke škole Koprivnica. Zato mladi Koprivničani očekuju da će lako naći posao.
"Očekujem, već sad sam dobio ponude", kaže Petar koji uči za stolara.
"Imamo situaciju da jedno zanimanje u školi ima negdje oko 3500 kuna primanja za vrijeme školovanja. Naprimjer za autolakirera", kaže Ivica Beloglavec, ravnatelj Strukovne škole Sisak.
Dobar majstor zlata vrijedi
Država dijeli stipendije za deficitarna zanimanja i po 18.000 kuna na godinu.
"Važno je da se oplemenjujete u svemu onome što radite i da budete društveno korisni. Na kraju se sve to negdje podvuče crta i broji se, a nitko ne spava, u tržišnom gospodarstvu nitko ne spava, tko spava taj propada", poručuje premijer Andrej Plenković.
Ministrica je predstavila ulaganja u strukovne škole, odnosno centre kompetentnosti diljem Hrvatske u vrijednosti 343 milijuna kuna.
"To je uglavnom ulaganje u infrastrukturu, u nove kabinete, nove prostore, nove strojeve, u novi način rada", kaže ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Uveo se eksperimentalno i model dualnog obrazovanja, s naglaskom na to da učenik više vremena provodi u praktičnom radu, no, u HOK-u nisu zadovoljni.
"Pokušaj sa dualnim obrazovanjem i ekspertimentom nije dobar jer u 4 godine imamo manje prakse nego što imamo u tri godine jedinstvenog modela obrazovanja koji jest naš put u dualno obrazovanje", poručuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
"To nije točan podatak da ima manje prakse u dualnom. Prakse u dualnom ima više nego u jedinstvenom modelu. To se jednostavno može usporediti i vidjeti da je tako", smatra ministrica Divjak.
Ali dok to ne zaživi - problema ima i obrtništvo nam je kadrovski na izdisaju, pod hitno treba privući mlade.
"Moramo voditi jednu kampanju da objasnimo roditeljima da upisati obrtnička zanimanja nije sramota, da tu ima novca, ima posla", poručuje Ranogajec.
Jer danas dobar majstor doslovno zlata vrijedi.
Video prilog pogledajte na dnevnik.hr