IVAN SARIĆ, PRAVNI SAVJETNIK U HUP-U

Poslodavci najviše griješe dajući otkaze u afektu

S Ivanom Sarićem, pravnim savjetnikom u osječkom uredu Hrvatske udruge poslodavaca komentiramo problematiku radnog zakonodavstva s naglaskom na - otkaze.

Svjedoci smo nabrojenih situacija da u trenutku davanja otkaza poslodavac i radnik postaju dvije zavađene strane, gotovo neprijatelji. Mora li biti tako?

- Moramo biti svjesni kako je ugovor o radu dvostrani pravni akt, jedna i druga strana preuzimaju svoja prava i obveze. Slijedom toga, ako dođe do nekih problema, primjerice da je poslodavac ili radnik prisiljen otkazati ugovor o radu, naravno da će jedna strana biti povrijeđena tim aktom. Zakon o radu dosta je formalan, pa tako moraju biti ispunjene sve pretpostavke kako bi poslodavac mogao pravovaljano otkazati ugovor o radu.
No unatoč tomu, skloni smo razmišljanju kako je radnik uvijek slabija strana.

- Zauzet je doista takav stav, no ne želim dati takvu poruku. Obje strane imaju svoja prava i obveze. Zakon o radu već sam po sebi štiti određena prava radnika koja poslodavac mora poštovati. Riječ je o godišnjem odmoru, dnevnom ili tjednom odmoru, plaći, minimalcu ili pravu na povećanje plaće... Slijedom toga, budući da ga štiti zakon, doista se polazi od toga da je radnik slabija strana. No, ponavljam, i poslodavac i radnik su zapravo ravnopravni.

Koje najčešće pogreške uočavate kod poslodavaca prilikom otkazivanja ugovora o radu?

- Najčešće je riječ o neupućenosti. Poslodavci često reagiraju u afektu, u ljutnji i tada upadaju u formalne poteškoće - otkazuju ugovor usmeno, a to ne smiju. Otkaz mora biti u pisanom obliku, mora biti dostavljen drugoj strani, mora se poštovati određeni otkazni rok, određena prava. Primjerice, od siječnja 2010. radniku se mora dati godišnji odmor, odnosno novčana naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora... Pogreške koje poslodavci čine proizilaze velikim dijelom iz toga što ne traže savjete. Jer ako se radi o razlozima za redoviti otkaz skrivljen ponašanjem radnika, mora postojati upozorenje kao dokaz da je radnik svojim ponašanjem grubo povrijedio obveze iz radnog odnosa. Radniku se potom mora dati poziv za obranu. Uvijek postoji i mogućnost izvanrednog otkaza, ali se on mora dati u roku 15 dana od saznanja na činjenicu na kojoj se otkaz temelji. Ako se propusti taj rok - otkaz nije zakonit! Od kraja 2008. godine najčešći uzroci otkaza su gospodarski razlozi, no i tu se mora voditi računa kako radnik ima pravo na otpremninu ako neprekidno radi duže od dvije godine kod poslodavca.

Čitatelji su pozitivno reagirali na Vaše savjete u prilogu Ekonomija, pa i na način da Vas osobno nazivaju u HUP. Zašto savjetom ne možete pomoći i radnicima koji od Vas traže savjet?

- Ako nisu poslodavci ili članovi Hrvatske udruge poslodavaca, nažalost ne mogu im pomoći. Na to me obvezuje zakon, ali i statut HUP-a. Ali našim su članicama zato unatrag 15 godina na raspolaganju edukacije i savjetovanja. Na vrijeme ih upoznajemo s novim zakonodavnim propisima, upozoravamo ih koje su pritom za njih prednosti, a koji nedostaci. Ili pak na što moraju pripaziti, primjerice vezano uz evidenciju radnog vremena ili kod obračuna plaće... Mislim da smo znatno pripomogli kod dizanja svijesti poslodavaca za pitanja oko radnih odnosa.

Izmjene Zakona o radu
U tijeku su najnovije izmjene Zakona o radu, odnosno odredbi koje su stupile na snagu 1. siječnja 2010. godine. Izdvojio bih probleme koje smo uočili zajedno, dakle i sindikati i poslodavci. Riječ je o preraspodjeli radnog vremena, bit će promjena vezano uz noći rad, gdje je bilo ograničeno da radnici mogu raditi osam sati u roku od 24 sata. Sada će moći raditi do 12 sati. Također promjena je vezana uz preraspodjelu godišnjih odmora. Sada imamo situaciju da radnik ima pravo na četiri tjedna godišnjeg odmora. U slučaju da radnik bez prekida, dakle u roku od osam dana nastavi raditi kod novog poslodavca, tijekom jedne kalendarske godine ima pravo samo na jedan puni godišnji odmor. Ne više od toga, jer novi poslodavac će mu dati godišnji smanjen za mjesece koje je radio kod prijašnjeg poslodavca.

Radnici imaju sindikat
Ne čini li se da su radnici u odnosu na poslodavce u slabijem položaju?
- Naravno da ne, jer radnici se mogu obratiti svome sindikatu. Zakonom o radu predviđena je pravna zaštita kako za radnike, tako i za poslodavce te iz toga jasno proizilazi da su sve strane pokrivene i u ravnopravnom položaju.