Prijava
Traži
Novi Zakon o radu i donošenje registra neporeznih nameta moraju olakšati poslovanje poduzetnicima, istaknuto je danas na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a).
Do kraja mjeseca postojeći Zakon o radu trebao bi se uskladiti s dvanaest smjernica Europske komisije, dok bi do kraja iduće godine Sabor trebao donijeti novi Zakon u okvirima kojeg bi se riješili odnosi između poslodavaca i zaposlenika.
Danas je čelništvo HUP-a izašlo s konkretnim zahtjevima koji bi se, prema njima, trebali naći u novom zakonu.
Poslodavci traže četrdesetosatno radno vrijeme uz mogućnost prekovremenog rada u trajanju od osam sati. U radno vrijeme se ne bi, za razliku od sada, uključivala stanka jer to nije, ističu u HUP-u, slučaj ni u jednoj drugoj europskoj državi.
'I postojeći zakon predviđa četrdesetosatni radni tjedan uz mogućnost deset sati prekovremenog. Međutim, ako se izbace stanke, radi se o 37 sati što je najkraći radni tjedan u Europi', rekla je Jasna Kulušić, direktorica radno-socijalnih poslova u HUP-u.
Na stanke se, dodao je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, godišnje potroši 180 milijuna radnih sati odnosno poslodavci svake godine plate oko pet milijardi kuna sate u kojima zaposlenici odmaraju.
Također, HUP traži pojednostavljenje postupka otpuštanja i zapošljavanja radnika uz puno veću aktivniju ulogu države u zbrinjavanju i prekvalifikaciji radnika. Trenutačno, da bi se nekom uručio pravovaljani otkaz potrebno je proći, ističu poslodavci, čak 28 pojedinačnih koraka.
'Tražimo samo veću fleksibilnost i pojednostavljenje procedure. To nije napad na materijalna prava radnika', rekao je Kuštrak.
Godišnji odmor trajao bi četiri tjedna (28 dana), ali bi se u njega uračunale subote i nedjelje te državni praznici i vjerski blagdani. HUP je i za ukidanje radne knjižice kako bi se smanjile birokratske prepreke većoj pokretljivosti radnika.
Kad je riječ o neporeznim nametima kojih je dosad pobrojano 245, poslodavci će od Vlade zatražiti da se uvede više reda u ovo područje te da donese akcijski plan prema kojem bi se ukupni iznos 'skrivenih' nameta - 12,5 milijardi kuna u 2007. - smanjivao za pet posto svake godine.
'Novim povećanjem troškova industrija gubi dah. Posebno je teško u tekstilnoj i drvnoj branši koje je pogodio Zakon o minimalnim plaćama. Najavljuju se prva otpuštanja radnika, a mnoge tvrtke su pred stečajem. Vlada mora zaustaviti nova opterećenja za gospodarstvo', zaključio je Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a.
tportal.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
