Tražimo stabilnost zakona, pogotovo poreznih zakona, te uvjeta poslovanja, kao i otvaranje EU fondova do kojih bi lakše nego sada dolazili poduzetnici i tim sredstvima investirali u svoju proizvodnju, kazao je predsjednik dalmatinskog HUP-a Goran Prgin na konferenciji za novinare u Splitu.
Napominjući kako je prošlo 60 dana od stupanja na dužnost nove Vlade, Prgin je rekao kako sada očekuju da se neke stvari ubrzano pokrenu.
"Optimist sam i premijera smatram stručnom osobom te se nadam da se neće puno obazirati na neke stvari sa strane koje nemaju veze s privređivanjem i koje su uvijek dio našeg folklora", istaknuo je Prgin.
Po njegovim riječima, dobro je što je premijer Tihomir Orešković uspostavio kontakte s kreditorima, što pokušava reprogramirati dio dugova, što pokušava privući strane investitore, što pokušava da novac iz EU fondova što prije dođe u Hrvatsku kako bi se uložio u privredu te što se preko Hrvatske narodne banke pokušava osloboditi što više sredstava za poduzetništvo.
"To su velike stvari uz smanjenje troškova državnog aparata. Jedino se bojim hoće li se u svemu tome uskladiti koalicijski partneri i da među njima ne bude sukoba. Prvi potezi ključnih ministarstava gospodarstva, financija, turizma i poljoprivrede pokazuju da će se neke stvari kvalitetno napraviti posebno", kazao je Prgin, dodajući kako primjerice Ministarstvo poljoprivrede više neće financirati velike tvrtke i kombinate već će ići prema malom poduzetništvu, prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Da se u Hrvatskoj zadnjih 20 godina nije isplatilo ništa proizvoditi zbog raznih regulativa ustvrdio je dopredsjednik HUP-a Dalmacije Zdravko Plazonić, vlasnik i direktor solinske tvrtke za proizvodnju i preradu mesa. Hrvatska uvozi više od 55 posto proizvoda za koje ima resurse, rekao je Plazonić, kojemu nije jasno kako se proizvodnja hrane isplati primjerice Nizozemcima, ali ne i nama koji imamo Slavoniju i sve potencijale za proizvodnju.
"Hrvatska uvozi 95 posto teletine iz Nizozemske, iako naše domaćice radije kupuju našu hranu. Ja na svom primjeru mogu reći da sam prije proizvodio 30.000 svinja, sada nemam ni jednu. Najveća farma mesa u Dalmaciji vlasništvo je moje tvrtke. I ona je prazna. Proizvodnja nam se ne isplati, jer imamo dosta nameta - od komunalne naknade pa sve do spomeničke rente. To su nameti koji ne pripadaju tom proizvodu i ako se nešto već ne može stimulirati ili poticati ne treba ni uzimati. Trebamo se regulativom dovesti u istu razinu kao i Nizozemac, pa će i Hrvati početi proizvoditi. Ne znamo tko je za sve to kriv, ali se nadamo da će se s novom Vladom to promijeniti", kazao je Plazonić.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu hr.n1info.com