Prijava
Traži
Lani je u Hrvatskoj sjedište imalo 16 društava za osiguranje, a primjerice prije četiri godine u Hrvatskoj bilo je čak 27 takvih društava.
Ukupna zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Hrvatskoj u 2019. iznosila je 10,5 milijardi kuna, što je porast od sedam posto u odnosu na dotad rekordnu 2018. godinu, istaknuto je u utorak na briefingu za medije Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).
Pritom su društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj na domaćem tržištu zaračunala bruto premiju od 10,1 milijarde kuna, a na inozemnom gotovo 435 milijuna kuna. U segmentu neživotnog osiguranja premija je porasla za 11,3 posto, na 7,5 milijardi kuna, dok je u segmentu životnog osiguranja zaračunata bruto premija na godišnjoj razini zabilježila pad od 2,1 posto, na 3,07 milijardi kuna. Na kraju 2019. tako je bilo ukupno 9,5 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja, a životnog 1,45 milijuna.
Kako pojašnjava direktor HUO-a Hrvoje Pauković, pad kod životnih osiguranja nije dramatičan, a posljedica je razdoblja niskih kamatnih stopa. Osiguravajuća su društva u prošloj godini na ime osiguranih svota, odšteta i osigurnina hrvatskom gospodarstvu i građanima ukupno isplatila više od šest milijardi kuna, uz godišnji porast od 458,9 milijuna kuna ili 8,3 posto. Zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravateljskih kuća ostvarena na tržištu EU-a lani je iznosila je 434,6 milijuna kuna, što je porast od čak 84,5 posto na godišnjoj razini. "Hrvatsko osiguranje postalo je izvozni proizvod, u smislu izvoza naših financijskih usluga na tržišta članica EU-a, i na to smo posebno ponosni", ističe Pauković.
Pritom prednjači tržište Austrije, sa zaračunatom bruto premijom od 247,3 milijuna kuna, slijedi tržište Slovenije sa 162,4 milijuna kuna te ono Italije s 18,1 milijun kuna, a prema vrstama prednjače osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja.
Lani je u Hrvatskoj sjedište imalo 16 društava za osiguranje, a primjerice prije četiri godine u Hrvatskoj bilo je čak 27 takvih društava. Uz pad broja društava pada i broj zaposlenih, a zadnjih godina je pad premašio 20 posto. Pauković kaže da ti trendovi nisu nužno loši, a dijelom su i posljedica želje sektora da bude efikasniji, konkurentniji, cjenovno usmjereniji prema potrošačima, pri čemu se značajna sredstva ulažu u digitalizaciju.
Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
