Hrvatski poslovnjaci 'umreženi' su pola sata
Društvene mreže način su povezivanja s poznatim i nepoznatim ljudima diljem svijeta, no među njima ima i onih koje su namijenjene poslovnim ljudima. Za razliku od drugih društvenih mreža, poslovne društvene mreže služe povezivanju profesionalaca te razmjeni ideja i surađivanju na projektima na drugom kraju svijeta.
Hrvatski biznismeni društvene mreže najviše rabe za druženje s prijateljima, a na to većina njih dnevno potroši manje od pola sata. Rezultati su pokazali da 40 posto ispitanih koristi društvene mreže, a više do polovice njih koristi samo jednu. Najpopularnija koju koristi 81 posto ispitanih je Facebook, a slijedi je LinkedIn. Približno polovica, njih 48 posto, društvene mreže koristi od kuće, 61 posto kaže da vremenski na to potroše manje od pola sata. Više od polovice ispitanih preko mreža se druži s prijateljima, a 41 posto misli da će se ta manija korištenja društvenih mreža održati.
Jedna teorija o ljudskim mrežama kaže da nas od najudaljenije osobe razdvaja šest ljudi, odnosno svakome od nas treba najviše šest ljudi da bismo došli do bilo koje osobe na svijetu. Zahvaljujući internetskim socijalnim mrežama, poput Facebooka, MySpacea, Beboa, LinkedIna i slično, međusobni stranci povezaniji su nego ikada prije.
Čim se pojavio, internet je postao alat za povezivanje ljudi, omogućavajući im osnivanje socijalnih grupa vezanih uz određenu temu, objavljivanje sadržaja poput fotografija, glazbe i videouradaka. Stranice poput Facebooka i LinkedIna donijele su promjenu u internetskom komuniciranju omogućavajući izgradnju stranice na temelju informacija prikupljenih i pohranjenih u korisnikovu profilu. Svoju popularnost internetske socijalne mreže mogu zahvaliti tome što se kroz njih informacije efikasno šire. Objaviti nešto na Facebooku ili MySpaceu puno je jednostavnije i zabavnije nego to isto slati elektroničkom poštom na mnogobrojne primatelje. S druge strane postalo je gotovo obvezno imati svoj profil na jednoj od te dvije mreže.
Međutim, mnoge od tih mreža nemaju konkretan cilj tako da se na njima ljudi povezuju isključivo s motivom da imaju što veći broj prijatelja. Drugi pak korisnicima takvih mreža postaju iz radoznalosti koja ih vuče da pretražuju profile ostalih korisnika. Čin povezivanja nekad postaje i jedini motiv učlanjivanja na neku od mreža tako da se stranica pretvara u svojevrstan adresar te osim mogućnosti da korisniku pokazuje način kako nekoga kontaktirati ne nudi dodatne atraktivnosti kojima bi privukla korisnike.
Online istraživanje o temi društvene mreže koje je proveo časopisa Poslovni savjetnik i konzultantska tvrtka Proago među poslovnim ljudima provedeno je u razdoblju od 5. do 13. veljače 2009. na uzorku od 253 ispitanika.