Ako radnik kod poslodavca npr. ima tri ovrhe, čak i da je banka treća po redu, zato što jedina ima suglasnost o zapljeni, jedina će nastaviti s naplatom.
Zbog pravnih nedorečenosti oko naplate kredita u posebnim okolnostima stvara se lanac rizika u odnosima radnik, poslodavac, banka, u kojem su s obje strane, ako se problem hitno ne riješi, potencijalnim tužbama izloženi praktički svi poslodavci. Pravna nesigurnost raste, a vrijeme curi. Tajming je za isplate travanjske plaće, no trenutno su u igri dva bitno različita modela kako to učiniti.
Po zakonu o interventnim mjerama u ovrhama od 1. svibnja predviđene su obustave svih ovrha, uz iznimke među kojima nisu predstavljene i rate kredite, iako je djelatnik potpisao izjavu o zapljeni u korist banke. Kako je to ovršna isprava, izgledalo je da su i te ovrhe stavljene na stand-by. No, to bi značilo da sljedeća 3 mjeseca poslodavci ne mogu sustegnuti rate kredita bankama, što je u neskladu s njihovim očekivanjima da će s pitanje moratorija rješavati u individualnim odnosima.
Ipak, u korist banaka ‘presudilo’ je priopćenje Ministarstva pravosuđa od 5. svibnja, u kojem stoji da poslodavac neće zastati s provedbom ovrhe na plaći, ako se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću. U povodu brojnih upita, pozivajući se na navedeni izuzetak od zastoja ovrhe, iznose da to znači da poslodavac nastavlja i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sa zapljenom plaće radnika “ako se zapljena provodi dobrovoljno na temelju privatne isprave iz članka 202. Ovršnog zakona”.
Prema tome, ovrhu u posebnim okolnostima jedino mogu nastaviti banke za rate kredita i djeca za alimentaciju, navode kritičari koji ukazuju na nekonzistentnost dva sustava ovrhe – preko Fine (koja je zakonom o provedbi novčanih ovrha od 18. travnja vezana moratorijem na računima ovršenika) i preko poslodavaca, čime zakon o interventnim mjerama gubi smisao, kao i na nejednaki pravni položaj vjerovnika. Ako radnik kod poslodavca npr. ima tri ovrhe, čak i da je banka treća po redu, zato što jedina ima suglasnost o zapljeni, jedina će nastaviti s naplatom. Također, u korist zastoja svih ovrha, po ovoj interpretaciji ono što je suglasnost o zapljeni u odnosu na ovrhu na plaću, to je zaduženica u odnosu na ovrhu na novčanim sredstvima po računima, odnosno dobrovoljna je u trenutku kad se izdaje, a kad se dostavi poslodavcu postaje obvezujuća i prisilna...
Ostatak vijesti pročitajte na linku.