AUTOHTONI HRVATSKI PROIZVOD

PRAKSA: Hrvatski poslodavci ne plaćaju prekovremeni rad

Čak 83 posto zaposlenih u Hrvatskoj svakodnevno ili povremeno ostaje raditi prekovremeno, a samo 16 posto za taj rad dobije financijsku nakandu, pokazuje istraživanje časopisa Direktor i konzultantske tvrtke Proagro.

Zakon u Hrvatskoj ne obvezuje poslodavce na plaćanje prekovremenih sati i nitko im ne može spočitati uštedu novca na tom segmentu.Hrvatski Zakon o radu ne određuje novčanu naknadu za prekovremene sate. To se određuje ugovorom o radu, ako nije određeno pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Dakle, prekovremeni rad bi morao biti plaćen, a sam iznos se posebno dogovara kod pojedinog poslodavca. Nažalost, velik broj hrvatskih poslodavaca zakona se uopće ne pridržava.

Čak 83% ispitanika svakodnevno ili povremeno ostaje raditi prekovremeno, što ne iznenađuje uzevši u obzir sve veću konkurenciju na tržištu te sve veću zastupljenost poslova koji nemaju fiksno radno vrijeme već ovise o trenutnim prilikama, naglim angažmanima i neplaniranim aktivnostima.

Naravno, nezaobilazne su i tvrtke koje svoje zaposlenike 'tjeraju' na prekovremeni rad zbog smanjenja troškova na radnoj snazi (31%), a svega 16% ispitanika za taj rad dobije financijsku naknadu. Njih 7 posto dobije ju samo ako odrade određeni broj prekovremenih sati, dok 60 posto ispitanika svoj prekovremeni rad odradi 'mukte'.

S obzirom da zakon u Hrvatskoj ne obvezuje poslodavce na plaćanje prekovremenih sati, nitko im ne može spočitati uštedu novca na tom segmentu. No, čak 25 posto ispitanika izjavilo je da se tvrtka u kojoj rade ne pridržava niti onih odredbi o prekovremenom radu koje jesu propisane zakonom dok 31 posto ne zna je li prekovremeni rad u tvrtki u kojoj rade provođen u skladu sa zakonom.