Prijava
Traži
Silvano Hrelja kaže da je zavod za statistiku promijenio metodologiju izračuna plaća, a kako je to važan element za izračun visine povećanja mirovine, time su i umirovljenici ostali uskraćeni za jače povišice.
Bič najjače puca nad najslabijima. Tu narodnu izreku osjetit će u stvarnosti oko 1,24 milijuna umirovljenika koji će dobiti povišice mirovina od tek 1,41 posto umjesto barem tri posto.
Tvrdi to Hrvatska stranka umirovljenika nakon što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio u petak poslijepodne da će mirovine od 1. srpnja rasti za 1,41 posto sukladno porastu plaća i kretanju cijena. Povišica za srpanj i kolovoz će stići s isplatama mirovina u rujnu.
Na prosječnu mirovinu, koja iznosi 2524 kune, ovo usklađivanje znači 35,6 kuna više mjesečno. Ali saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja kaže da su umirovljenici trebali ukupno dobiti 320 milijuna kuna više do kraja godine jer su trebali dobiti povišicu veću od 75 kuna mjesečno.
Kako je to moguće? Hrelja kaže da je Državni zavod za statistiku promijenio metodologiju izračuna plaća, a kako je to važan element za izračun visine povećanja mirovine, time su i umirovljenici ostali uskraćeni za jače povišice. Po novom, DZS računa u prosječne plaće i povremeni rad.
- Kako Zavod za mirovinsko odlučuje o usklađivanju mirovina na temelju podataka Zavoda za statistiku, oni time peru ruke. Ako Vlada nema novca, neka to kaže. Na prosječnu mirovinu umirovljenik gubi ukupno 250 kuna u ovih pola godine. Nećemo dopustiti da umirovljenicima rastu magareće uši - kaže Hrelja.
Ističe i da su po novoj metodologiji usklađenja mirovina početkom godine umirovljenici tad dobili više.
Državni zavod za statistiku nam je odgovorio da metodologija izračuna plaća jest promijenjena, ali da se to nije dogodilo preko noći, nego je najavljeno još prije pet mjeseci. I to u skladu sa smjernicama Eurostata, europskog statističkog ureda.
Objašnjavaju da oni koji su mjesečno radili manje od 80 sati dosad nisu bili uključeni u statistiku plaća, a takvog rada je sve više. Posljedično, prosječne plaće su porasle, ali u DZS-u odbacuju mogućnost da je to utjecalo na nesrazmjer koji je onda doveo do manjeg povećanja mirovina.
- I da nisu nastale metodološke izmjene, trend rasta prosječnih mjesečnih bruto i neto plaća u prvoj polovici 2020. u odnosu na drugu polovicu 2019. bio bi približno jednak i gotovo razmjerno manji - kažu.
Ovu i slične vijesti pronađite na 24sata.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
