Prijava
Traži
Prijava poreza na dohodak za 2014. godinu podnosi se do 28. veljače 2015. godine. Iz priloga u članku preuzmite obrazac DOH i stope prireza gradova i općina u 2014. godini, koje je Porezna uprava objavila na svojoj službenoj stranici.
Poslovni.hr u suradnji s Mazarr Cinottijem (specijalizirani za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga) kontinuirano je objavljivao članke na ovu temu.
Evo čega se trebate podjsetiti (ponavljamo Mazarsove članke iz 2014. godine u kojima su odgovarali na vaša najčešća pitanja, ali su objasnili i u koja tri slučaja ćete najvjerojatnije dobiti povrat poreza).
Prijava poreza: U ove 3 situacije vjerojatno ćete ostvariti povrat
*Podsjećamo na činjenicu da članak datira od prošle godine, te se odnosi na porezne prijave iz 2013. godine, no savjeti su i dalje od koristi
Porezna prijava poreza na dohodak nekima je izvor dodatne zarade kroz povrat poreza, dok je drugima „nužno zlo“ koje rezultira dodatnim poreznim davanjima. Kako bi izbjegli situaciju da se nađete u ovoj drugoj skupini, u nastavku opisujemo kada morate, kada ne morate, a kada bi bilo preporučljivo da predate poreznu prijavu poreza na dohodak iako zakonski niste obvezni to učiniti.
Tko obavezno mora podnijeti poreznu prijavu?
Prije svega, potrebno je istaknuti činjenicu koja je vrlo važna s aspekta građana koji moraju predati godišnju poreznu prijavu. Naime, građani koji ne predaju prijavu dobrovoljno, već su je dužni predati po sili zakona, u istu nisu dužni iskazati cjelokupni dohodak, već samo onaj dio po kojem su obvezi predati prijavu i plaću. Dakle, ne moraju u prijavi, osim onih zbog kojih moraju predati prijavu, iskazivati i druge oblike dohotka.
Građani moraju predati godišnju prijavu po sili zakona, ako ostvare dohodak po sljedećim osnovama, odnosno u sljedećim situacijama:
a) plaća isplaćena kod dvaju ili više poslodavaca istodobno – isplaćena plaća kod dva ili više poslodavca u istom mjesecu (najčešće se događa kada mijenjate posao);
b) mirovina isplaćena istodobno – od više isplatitelja u tuzemstvu ili ukoliko je isplaćena od tuzemnog i inozemnog isplatitelja mirovine;
c) dohodak ostvaren iz inozemstva – ukoliko predujmovi poreza nisu plaćeni u tuzemstvu ili su plaćeni u manjem iznosu, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja;
d) ostvaren dohodak od samostalne djelatnosti – dohodak koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga (obrt, slobodno zanimanje i sl.);
e) ukoliko poslodavac nije obračunao i platio porez i prirez – Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak;
f) ukoliko isplatitelj drugog dohotka (autorska naknada, ugovor o djelu i dr.) nije obračunao i uplatio porez i prirez;
g) pomorci koji su ostvarili primitke na osnovi međunarodne plovidbe;
h) ako Porezna uprava naknadno zatraži poreznu prijavu.
Ako ste se pronašli u nekoj od spomenutih točaka, svakako preporučujemo da ne pokušavate izbjeći poreznu prijavu jer u tom slučaju je vrlo izgledno da ćete, uz potrebne poreze, morati platiti i zatezne kamate i novčanu kaznu zbog kršenja Zakona. Naime, porezna uprava već posjeduje neke mehanizme kontrole da li ste dužni podnijeti poreznu prijavu (npr. povezivanje prijavljenih isplata radnicima od strane poslodavca) pa nije preporučljivo izbjegavati takve obveze.
Tko nije obvezan podnijeti poreznu prijavu?
S druge strane, u ovoj skupini se nalaze fizičke osobe koje ostvare sljedeće primitke/dohotke:
a) plaća ostvarena kod jednog poslodavca ili više njih – samo pod uvjetom ako se ne koristi više od jednog osobnog odbitka unutar mjeseca, odnosno ako nije priznato više od 12 osobnih odbitaka u poreznom razdoblju;
b) dohodak od kapitala na koje je plaćen porez na dohodak – odnosi se na dividende, udjeli u dobitku, dohodak od kamata i dohodak od izuzimanja;
c) mirovine koje su primljene samo od HZMO-a;
d) primici od najamnine i zakupnine – samo ako se porez plaća po rješenju Porezne uprave, a to znači da se u tom slučaju ne vode poslovne knjige;
e) dohodak od osiguranja – u slučaju da su premije priznavane u izdatke zbog povrata poreza;
f) drugi dohodak – na temelju ugovora od djelu, ugovora o autorskom ili umjetničkom honoraru i ostalo u okviru drugog dohotka, ako je za isti plaćen porez od strane isplatitelja.
Drugim dohotkom se, konkretno, smatraju primici članova nadzornih odbora trgovačkih društava, sudaca koji nemaju svojstvo zaposlenih u sudu, zatim trgovačkih putnika, prevoditelja, konzultanta, predavača i sl. Podsjećamo, drugi dohodak je nedavno bio predmet javne rasprave jer je postojala najava da će se u slučaju primitaka u okviru drugog dohotka obvezno morati predavati porezna prijava. Za sada, ipak ništa od toga i primitke po osnovi drugog dohotka još uvijek promatramo unutar kategorije neobavezne predaje prijave.
Niste obvezni predati poreznu prijavu, ali razmišljate o tome da je predate?
Godišnja porezna prijava može biti koristan alat za ostvarivanje dodatnih novčanih primitaka tako da država vrati dio poreza kojeg smo preplatili u poreznom razdoblju.
Bitno je razumjeti da kada prijavu podnosite dobrovoljno, istom se zbrajaju svi ostvareni primici, a od istih se oduzimaju osobni odbici na koje imate pravo i dobiva se porezna osnovica koja se raspoređuje u porezne razrede od 12%, 25% i 40%. Tako se dobije iznos poreza kojeg smo trebali platiti u toku godine. Ako je taj iznos manji od onoga kojeg smo uplatili, tada ostvarujemo pravo na povrat poreza. U slučaju da je iznos veći od onog kojeg smo uplatili, logičnim se nameće zaključak da ne predajemo poreznu prijavu.
Isto tako, važna je činjenica da kad predajete poreznu prijavu, a istu ne morate predati, tada morate prijaviti sav oporezivi dohodak koji ste primili u 2013. godini, neovisno po kojoj osnovi ste ga ostvarili.
U nastavku smo iznijeli nekoliko primjera kada je vrlo vjerojatno da će se predajom prijave ostvariti povrat poreza u određenom iznosu.
Situacija 1. Ako pojedinac, u okviru nesamostalnog rada, nije radio cijelu godinu, tada nije ni koristio svih 12 osobnih odbitaka na koje ima pravo, te će predajom porezne prijave ostvariti pravo na povrat dijela plaćenog poreza. Pretpostavka je da nije imao drugih primitaka.
Situacija 2. Pojedinac je u toku godine ostvarivao primitke koji su se oporezivali u okviru drugog dohotka (konzultanti, predavači, autorske naknade i ostalo prethodno spomenuto). Prilikom obračuna poreza na drugi dohodak, ne uzima se u obzir osobni odbitak. Ovisno o iznosima, realna je mogućnost da se dio poreza preplatio pa će se ostvariti i pravo na povrat dijela istog.
Primjerice, ako je porezni obveznik ostvario plaću (ili mirovinu) koja u 2013. godini nije premašila prvi porezni razred od 26.400,00 kn kod kojeg je stopa poreza na dohodak 12% pa je oporezovana samo po stopi od 12%, još je ostvario i drugi dohodak koji je oporezovan po 25%, predajom prijave se može ostvariti povrat poreza.
Situacija 3. Pojedinac koji ima pravo na povećani osobni odbitak može isti ostvariti predajom godišnje porezne prijave poreza na dohodak. Povećani osobni odbitak se ostvaruje na područjima od posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima.
Koji primici se ne mogu prijaviti, tj. za koje nije niti predviđeno mjesto u poreznoj prijavi?
Primici za koje nije predviđeno mjesto u poreznoj prijavi su oni primici za koje je Porezna uprava odredila paušalno oporezivanje. To su primici ostvareni od obrta koji porez plaćaju paušalno, primici od iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turistima na koje se porez plaća paušalno.
Uz navedeno, u ovu skupinu pripada i dohodak od povrata preplaćenog doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja.
Koji primici nisu predmet porezne prijave?
U okviru ove skupine primitaka razlikuju se primici koji se ne smatraju dohotkom i primici koji nisu predmet oporezivanja (u cijelosti ili do određenog iznosa). Navedene primitke možemo pronaći u članku 9. i članku 10. Zakona o porezu na dohodak.
Najčešći od promatranih primitaka su kamate na kunsku i deviznu štednju, obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca po umrlom roditelju, primitci od prodaje osobne imovine (kuće,zemljišta, stanovi i sl.), te odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću-
Uz navedene primitke, tu su još i naknade plaće za bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust, zatim nagrade učenicima na praksi do 1.600,00 kuna, nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima i dr.
Zaključak
Ako ste u 2013. godini primili neki od dohodaka za koje morate predati poreznu prijavu, tada snažno preporučujemo da to i napravite. Nadalje, ako ste u poziciji da niste obvezni predati prijavu, savjetujemo da pažljivo izračunate da li se isplati predati istu, odnosno hoćete li ostvariti pravo na povrat.
Rok za predaju poreznih prijava poreza na dohodak je 28.2. što znači da imate dovoljno vremena „staviti sve na papir“ i odlučiti, ako ste u poziciji, da li predati poreznu prijavu ili ne.
Prošle godine Mazars je odgovarao i na neka od najčešćih pitanja čitatelja Poslovnog.hr vezanih za poreznu prijavu. Ponavljamo neka od njih:
PITANJE: Nakon kojeg iznosa zarađenog preko student servisa student ima pravo na povrat poreza? Ako ima pravo na povrat, od koga može tražiti potvrdu o ukupno uplaćenom porezu i prirezu? Ima li osoba koja je bila član biračkog odbora na izborima i referendumu pravo na povrat poreza?
ODGOVOR: Zakonom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga do iznosa od 50.000,00 kuna. Ako studentu student servis isplati više od 50.000,00 kn u toku jedne godine, na navedenu razliku mu je isplatitelj dužan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Student može ostvariti pravo povrata predujmljenog poreza na dohodak ako je uplaćeni predujam (koji mu je obustavio isplatitelj pri isplati) veći od godišnjeg poreza na dohodak nakon odbitka ukupnog godišnjeg osobnog odbitka. Student servis preko kojeg student radi dužan je studentu do 31. siječnja 2014. dužan dostaviti Potvrdu o isplaćenim oporezivim primicima za 2013. godinu.
U vezi honorara člana biračkog odbora, ako se isti smatra drugim dohotkom, odnosno ako je obustavljen predujam poreza, tada možete ostvariti pravo povrata predujmljenog poreza na dohodak. Naravno, to je moguće samo ako je predujam (koji mu je obustavio isplatitelj pri isplati) veći od godišnjeg poreza na dohodak nakon odbitka ukupnog godišnjeg osobnog odbitka.
PITANJE: Pravim povrat poreza i stalno me jedna stvar buni.. Imam 2 IP obrasca, dakle osoba radi kod dva poslodavca - kod jednog ima osobni odbitak a kod jednog plaća porez i prirez.. I sada mi nije jasno što trebam raditi, probala sam sto i jednu 'caku' ali uvijek dobijem iznos povrata preko 4.000 kn, molim vas pomozite jako mi je hitno.
ODGOVOR: Kako razumijemo, u 2013. ste radili istovremeno kod 2 poslodavca, a samo kod jednog koristite osobni odbitak. Zakonom je propisano da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja.
Sukladno navedenom, po sili Zakona ste dužni podnijeti prijavu poreza na dohodak. Dakle, u prijavu poreza na dohodak iskazat ćete ukupni dohodak ostvaren kod obaju poslodavaca, te ukupni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji su vam obustavili i uplatili poslodavci.
Zaposlenik može ostvariti pravo povrata predujmljenog poreza na dohodak ako je predujam (koji mu je obustavio isplatitelj pri isplati) veći od godišnjeg poreza na dohodak nakon odbitka ukupnog godišnjeg osobnog odbitka. Takva mogućnost Vam se povećava ako imate prebivalište/boravište na područjima posebne državne skrbi, gradu Vukovaru ili brdsko-planinskim područjima jer Vam se u tom slučaju povećava osobni odbitak koji možete koristiti samo predajom godišnje prijave poreza na dohodak.
Dodatno, želimo Vas upozoriti da ako ste radili cijelu ili gotovo cijelu godinu postoji mogućnost da ćete po godišnjoj prijavi godišnji porez na dohodak biti veći od predujma koji su Vaši poslodavci Vam obustavili i uplatili tijekom godine, što znači da postoji mogućnost da umjesto povrata imate razliku poreza i prireza za uplatu.
PITANJE: Zaposlen sam i primam plaću kojom sam (na sreću i na žalost) u najvišem poreznom opterećenju. Tijekom prošle godine isplaćen mi je i "Dohodak od kapitala iz 2012. godine po osnovi dividende" odnosno dobio sam dividendu u iznosu od nekih 3300kn na koju je uplaćen porez (cca 470kn). S obzirom na to da je rečeno da se dividende ispod 12000kn neće oporezovati znači li to da će mi se, po prijavi uplaćena sredstva vratiti?
ODGOVOR: Kako razumijemo, ostvarujete dohodak od nesamostalnog rada i dohodak od kapitala.
Zakonom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. Nadalje je propisano da se Predujam poreza na dohodak od kapitala obračunava se iz ukupnog primitka, aporezni obveznik može pravo na neoporezivi iznos do 12.000,00 kuna iskoristiti pri godišnjem obračunu poreza temeljem podnesene godišnje porezne prijave.
U dijelu Prijave poreza na dohodak koja se odnosi na dohodak od kapitala potrebno je u navedenom slučaju iskazati primitak od 3.300,00 kn, te neoporezivi dio od 3.300,00 kn što znači da je dohodak od kapitala 0,00 kn, a uplaćeni porez i prirez 470,00 kn. Ako nemate druge primitke osim primitaka po osnovi nesamostalnog rada, ostvarit ćete pravo na povrat preplaćenog poreza i prireza porezu na dohodak.
Dodatno napominjemo da je Prijavi poreza na dohodak potrebno priložiti Potvrde o uplaćenim primicima od nesamostalnog rada te Potvrde o isplaćenim primicima od kapitala (isplatitelj Vam je dužan dostaviti iste do 31. siječnja 2014.).
PITANJE: Zaposlenik sam M**** od ožujka 2013. godine. Dobio sam poreznu karticu za dohodak za primanja u M****. No, kolegica iz pravne službe mi je rekla da kada radim u M****, da ne moram raditi prijavu za povrat poreza jer da mi se to "iznivelira" na plaći u studenom.
Kada sam je upitao da mi pojasni jer mi nije jasno to što govori, rekla mi je da je to praksa svih velikih firmi i da nemam pravo na povrat poreza.
Molio bih Vas, da ako imate vremena da mi pojasnite o čemu se radi.
ODGOVOR: Kako razumijemo, radite od ožujka 2013. kod navedenog poslodavca, te Vam je prva plaća isplaćena u ožujku ili travnju 2013.
Zakonom je propisano da je poslodavac obvezan za radnike i druge fizičke osobe izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.
Isto tako Zakonom je propisano da je poslodavac i isplatitelj primitaka obvezan je izvršiti godišnji obračun za radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz plaće, mirovina ili primitke iz članka 14. ovoga Zakona (od nesamostalnog rada) u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.
Sukladno navedenom zakonskom okviru, kolegica iz pravne službe nije u pravu jer Vi ne radite od početka godine, odnosno u cijelom poreznom razdoblju, pa se za Vas ne može izvršiti konačni obračun poreza na dohodak.
Nadalje, kako je navedeno u Zakonskom okviru porez na dohodak se „iznivelira“ sa zadnjom isplatom dohotka, a to je u pri isplati plaće u prosincu, ne u studenom.
S obzirom na to da želite da Vam pojasnimo o čemu se radi, Zakonodavac je ovom odredbom Zakona želio smanjiti opterećenje Porezne uprave velikim prijavama poreza na dohodak za porezne obveznike koji ostvaruju samo dohodak od nesamostalnog rada, pa je obvezao poslodavce da pri isplati zadnje plaće u godini rade korektivni obračun kojim prethodno uplaćene predujmove poreza i prireza na dohodak i predujam obustavljen od isplaćene plaće u 12. mjesecu izjednačavaju s godišnjom obvezom poreza na dohodak koju bi radnik imao da preda poreznu prijavu. S obzirom na navedeno izjednačavanje nema potrebe predavati prijavu poreza na dohodak jer je povrat preplaćenog poreza ostvaren pri zadnjoj isplati plaće u 12. mjesecu.
S obzirom na to da Vi niste radili od početka godine, te niste koristili osobni odbitak za prva 3 mjeseca u 2013., postoji mogućnost da ostvarite povrat poreza na dohodak.
PITANJE: Pozdrav. Zanima me dal imam pravo ja ili moj suprug na povrat poreza. U stalnom sam radnom odnosu i od 04.06.2013 sam na rodiljnom dopustu.Kupili smo drugu nekretninu i platili na nju porez od 5% a nekretninu je kupio suprug.pa me zanima dali ima smisla predavati prijavu. Hvala
ODGOVOR: Za početak, bitno je napomenuti da je kupnja nekretnine oporeziva porezom na promet nekretnina, te ista ne utječe na Prijavu poreza na dohodak.
U vezi rodiljnog dopusta i radnog odnosa postoji mogućnost da ostvarite povrat poreza Prijavom poreza na dohodak. Naime, dohodak koji ste ostvarili u prvih 5 mjeseci, svest će Vam se na godišnju razinu od 12 mjeseci pa ćete imati pravo na korištenje osobnog odbitka i u za mjesece kad ste bili na rodiljnom dopustu. Nadalje, ostvareni dohodak u prvih 5 mjeseci se razgraničava u niže porezne razrede (razrede oporezive nižim poreznim stopama) pa je vrlo izgledno je da uplaćeni predujam poreza i prireza na dohodak veći od godišnje obveze poreza i prireza na dohodak. Razlika između uplaćenog predujma i obveze utvrđene predujmom poreza i prireza na dohodak predstavlja razliku za povrat poreznom obvezniku.
Cijelu vijest možete pročitati na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
