Prijava
Traži
Osim što se muče s pronalaskom radnika poslodavci će sve više morati računa i o tome kako zadovoljiti njihove vrijednosti. Istraživanje Deloittea o milenijalcima i pripadnicima generacije Z pokazuje da ove generacije nemaju problema s odbijanjem zadataka i poslodavaca zbog osobnih etičkih ili vjerskih uvjerenja. Međutim, istraživanje pokazuje dvije vrlo zabrinjavajuće stvari – više od polovice pripadnika dvije generacije financijski se ne osjeća sigurno, a više od četvrtine pod stalnim je stresom.
Troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca, pokazuje Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu. Otprilike šest od deset ispitanika generacije Z (56%) i milenijalaca (55%) žive od “plaće do plaće”. Dodatno, tri od deset njih kažu da se ne osjećaju financijski sigurno.
Ipak, postoji oprezni optimizam da bi se okolnosti mogle poboljšati. Malo manje od trećine generacije Z i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini – najviši postotak od 2020. godine kada je provedeno ispitivanje, neposredno prije početka pandemije COVID-19. I, gotovo polovica generacije Z (48%) i četiri od deset milenijalaca (40%) očekuju poboljšanje svoje osobne financijske situacije u idućoj godini.
Pri odabiru poslodavca glavni prioritet generacijama koje su rođene od sredine od kraja 1990-ih (generacija Z) te od početka osamdesetih do sredine devedesetih (milenijalci) je ravnoteža između posla i privatnog života. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu. Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose njihovoj razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom (51% obje generacije) i nedostatkom kontrole nad time kako i gdje rade (44%).
Što se tiče zadovoljstva na radnom mjestu i generaciji Z i milenijalcima najvažnija je svrha (86% i 89%).
Osim toga, ove generacije sve više su voljne odbiti zadatke i poslodavce na temelju svojih osobnih etičkih ili vjerskih uvjerenja – polovica generacije Z (50%) i malo više od četiri od deset milenijalaca (43%) odbilo je zadatke. Gotovo jednako toliko (44% generacije Z i 40% milenijalaca) izjavilo je da su odbili poslodavce. Razlozi za odbijanje poslodavca ili zadatka uključuju faktore poput negativnog utjecaja na okoliš, doprinosa nejednakosti kroz neinkluzivne prakse, i osobnih faktora poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika i ravnoteže između posla i privatnog života.
Otprilike polovica generacije Z (54%) i milenijalaca (48%) kažu da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, što je trend koji je u stalnom porastu posljednjih godina. Dvoje od deset ispitanika generacije Z (20%) i milenijalaca (19%) već su promijenili posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.
Kao potrošači, oko dvije trećine generacije Z (64%) i milenijalaca (63%) spremni su platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga.
Što se tiče GenAI-a vjeruju da će imati značajan utjecaj na njihove karijere i način na koji rade. Gotovo šest od deset ispitanika generacije Z (59%) i nešto više od polovice milenijalaca (52%) vjeruje da će ih raširenost GenAI-ja potaknuti da traže prilike za posao koje su manje osjetljive na automatizaciju, kao što su stručni zanati ili fizički rad.
Neizvjesnost je najveća emocija koju osjećaju kada razmišljaju o GenAI-ju. Ispitivanje također otkriva da žene posebno izražavaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem nego muškarci i manje je vjerojatno da će se osjećati ugodno radeći s njim.
Kao odgovor na ove vrste zabrinutosti, obje su generacije fokusirane na prekvalifikaciju i obuku. Međutim, samo oko polovice generacije Z (51%) i milenijalaca (45%) kaže da ih njihov poslodavac dovoljno obučava o mogućnostima, prednostima i vrijednosti GenAI-ja.
Razina stresa i mentalno zdravlja i dalje su zabrinjavajući, iako postoje neki znakovi poboljšanja ove godine. Tek oko polovica ispitanika ocjenjuje svoje mentalno zdravlje dobrim ili izuzetno dobrim. Četiri od 10 generacije Z (40%) i milenijalaca (35%) kažu da su pod stresom cijelo ili većinu vremena (pad s 46% i 39% u 2023.). Iako je posao velik pokretač ove nelagode, ispitanici ističu svoje financije i zdravlje i dobrobit svoje obitelji kao glavne pokretače stresa.
Gotovo troje od deset ispitanika generacije Z i milenijalaca smatra da bi ih njihov menadžer diskriminirao ako bi istaknuli stres ili druge probleme mentalnog zdravlja, a otprilike isto toliko vjeruje da lideri daju prioritet mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
“Generacija Z i milenijalci očekuju puno od svojih poslodavaca i poslovnog svijeta općenito. Ali ono što oni traže je zapravo ono što većina zaposlenika, bez obzira na dob, vjerojatno želi: smislen rad u organizacijama vođenih svrhom, fleksibilnost u balansiranju između posla i osobnih prioriteta, radna mjesta koja potiču bolje mentalno zdravlje i prilike za učenje i napredak u karijeri”, kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. “Poslodavci koji rade na tome, imat će zadovoljniju, produktivniju, angažiraniju i agilniju radnu snagu koja je bolje pripremljena za prilagođavanje svijetu koji se brzo mijenja”, dodaje.
Izvor: poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
