Prijava
Traži
Proizvođači su ove godine imali dobru proizvodnju, u količinu koja udovoljava potrebama za domaće tržište, problem nastao zbog uvoza viškova
Hrvatski proizvođači krumpira suočeni su s ogromnim pritiskom na tržištu, imaju oko 40 000 tona tržišnog viška, a pritisak stiže od uvoznika koji tržišne viškove kupuju na europskom tržištu, upozorili su u ponedjeljak iz Smartera i pozvali Ministarstvo poljoprivrede da intervenira i pomogne domaćim proizvođačima.
"Hrvatski proizvođači krumpira suočeni su s ogromnim pritiskom na tržište jer je korona kriza utjecala na velike tržišne viškove diljem Europe zbog pada turizma, ugostiteljstva i kupovne moći stanovništva, što je utjecalo na ogroman poremećaj na europskom, a posljedično i na hrvatskom tržištu", navodi se u priopćenju Smartera.
Pritom stručnjaci te konzultantske tvrtke podsjećaju da je još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa Cogeca uputilo dramatičan apel Europskoj komisiji za pomoć tom sektoru, a tada su procijenili da je šteta u tom sektoru oko 400 milijuna eura zbog krize uzrokovane pandemijom covida-19. Šteta je, dodaju, danas daleko veća budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana.
Procjenjuje se da je trenutno u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kune, prenose iz Smartera.
"Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškova ranih sorti krumpira, što uzrokuje ogromne viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržištu te pronaći model potpore kako ogromne količine domaćeg krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni", ocjenjuju stručnjaci Smartera.
Ističu kako se na hrvatskom tržištu trenutno nalaze veliki viškovi svih sorti krumpira, a veliki je problem skladištenje pa bi se ta situacija mogla negativno odraziti na proizvodnju jer postoji strah od propadanja ogromnih količina ovogodišnjeg uroda.
Članak je u skraćenim izdanju prenesen s portala index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
