Zbog gubitka povlaštenog carinskog režima hrvatske kompanije mijenjaju adresu

Proizvodnju sele u BiH i Srbiju - moguće 3-4 tisuće izgubljenih radnih mjesta

Mira iz Prijedora preuzima Kraševu proizvodnju, Franck je već u Grudama, u Čitluku čekaju Gavrilovića. I Adris se seli u BiH?

Gubitak povlaštenog carinskog režima koji Hrvatska ima s članicama Cefte, prije svega s najvažnijim trgovinskim partnerima Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, mogao bi rezultirati sa 3-4 tisuće izgubljenih radnih mjesta. Procjena dolazi iz poduzetničkih krugova, HUP-a i HGK, te analitičara, a vezana je uz očekivani pad plasmana i izvoza, ali i preseljenje proizvodnje iz Hrvatske prema jugoistoku. Bosanskohercegovačke vlasti s velikom pažnjom prate najave o premještanju proizvodnje upravo na njihov teritorij, a slično je i u Srbiji.

Adris čuva domaće
Mira iz Prijedora priprema se za preuzimanje proizvodnje Kraševa izvoznog asortimana, Franck je već proširio svoje pogone u Grudama, u Čitluku s velikim zanimanjem čekaju dolazak Gavrilovića koji bi uložio u lokalnu mesnu industriju. Iščekuje se i konačna odluka hrvatskog kapitalca Adrisa, najvećeg carinskog gubitnika, za kojega se također špekulira da će preseliti proizvodnju cigareta iz Istre u BiH jer 60 posto cigareta izrađenih u Kanfanaru popuše Srbi, Makedonci i stanovnici BiH. Prema špekulacijama za koje još nema potvrde iz Adrisa, proizvodnja cigareta namijenjena susjednim tržištima prebacila bi se u Banja Luku ili Mostar. Za razliku od većine drugih izvoznika, Adris ima kapital kojim se može strateški pozicionirati na Balkanu i jugoistoku Europe.

– TDR je u proteklih nekoliko godina prvi upozorio na probleme koje će, nakon ulaska Hrvatske u EU, imati hrvatske kompanije koje posluju na tržištima zemalja Cefte. Više puta smo, zajedno s drugim hrvatskim prehrambenim tvrtkama, apelirali da hrvatska Vlada u razgovorima s EU upozori na taj problem ne bi li Hrvatska zadržala postojeći carinski režim sa zemljama članicama CEFTE. Pregovaračke strane u tom procesu su EU i zemlje CEFTE, a ne hrvatske kompanije ili Vlada, ističe Predrag Grubić, direktor u Adris grupi. Adris grupa navodi da će godišnje za izvoz u zemlje Cefte plaćati 10 milijuna eura skuplje carine, ako kojim slučajem do 1. srpnja ne dođe do preokreta u carinskom režimu, ili ovdje izgubiti 130 radnih mjesta. Šanse za promjene nisu velike. Zemlje Cefte za većinu svojih proizvoda koje izvoze u EU imaju povlašten carinski tretman, ali taj reciprocitet ne vrijedi kad je riječ o proizvodnji iz EU koja se plasira na tržište Cefte. Na pitanje o preseljenju proizvodnje u BiH, iz Adrisa tek odgovaraju da je “prvenstveni cilj TDR-a sačuvati proizvodnju i radna mjesta u Hrvatskoj”.

– Mnoge će se tvrtke i proizvodnje naći u golemim problemima. Pogoršat će im se pozicija na našem strateškom tržištu, a male su im šanse da taj gubitak nadoknade plasmanom u EU – komentira Stipan Bilić, stručnjak za poljoprivredu. Konditori će na izvoz u zemlje Cefte u prosjeku plaćati 15 do 18 posto carine, zbog čega bi mogli izgubiti i kupce i zaradu. Jedno od rješenja je preseljenje proizvodnje. Ima procjena da bi izvoz na to područje mogao pasti 20-tak posto.

Nije lako donijeti odluku
– Nije lako u ovim uvjetima odlučiti se o novoj investiciji, a da u isto vrijeme imate teškoće i probleme kod kuće – kaže Bilić.

Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Prebaci li izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu će se pojaviti višak. Istu dilemu prati i Zvečevo, jer će dio proizvodnje iz požeških pogona vjerojatno otići put Čapljine. Gavrilović će zapošljavati u Čitluku, a ne u Petrinji. Prosječna carina pri izvozu hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Srbiju povećat će se s 4,5 na 13,2 posto. Mnoge su tvrtke prijašnjih godina već otvorile ili kupile tvornice u Srbiji poput Vindije, Atlantica, Agrokora.

Izlaz iz Cefte donijet će pad BDP-a 0,4 posto
Izlaz iz Cefte donijet će pad BDP-a od 0,4 posto u ovoj godini, smatra Ekonomski institut. HNB pak ističe da će nakon ulaska u EU Hrvatska nastaviti izvoziti u BiH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine, a u tu skupinu proizvoda spadaju i pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti.