Alarmantno

Propalo već 9000 obrta, sve više se obrtnika okreće fušu!

Zbog neuvažavanja njihovih problema i visokih poreza velik broj zatvorenih obrta i dalje radi, ali na crno, a ceh plaćaju “živi” obrti, tvrde u HOK-u.

Više od 37 tisuća insolventnih obrtnika, čije nepodmirene obveze prelaze 5 milijardi kuna, oko 35 tisuća manje zaposlenih i 9000 zatvorenih obrta u lanjskoj i prvim mjesecima ove godine najbolje govore o ozbiljnosti situacije u obrtništvu, tvrdi Mato Topić, predsjednik HOK-a.

Oslobođenja i olakšice
Veliki broj zatvorenih obrta i dalje radi, ali na crno, postajući nelojalna konkurencija oslobođena javnih davanja čiji se udio u proračunskim obvezama kroz nova opterećenja prebacuje na one koji još uspijevaju opstati. Živi obrti tako plaćaju ceh za ugašene proizvodeći poreznu evaziju - kaže on.

Stope poreza na dohodak obrtnika izrazito su visoke, od 15 do 45 posto, dok porezno opterećenje dodatno povećava i prirez. Stoga je, objašnjava Topić, nužno porezno rasterećenje obrtnika. Kako bi se otpornima omogućilo da nastave, a nove potaklo da se registriraju, iz HOK-a je u nekoliko navrata predloženo da se uvedu oslobođenja i olakšice za početne godine poslovanja prvog obrta.

Statistike o preživljavanju pokazuju kako najveći broj obrta propada unutar prve tri godine, čak 50 posto, a u sljedeće dvije godine još 20 do 30 posto. U HOK-u stoga predlažu da se u prvoj godini obrta, kada se kod većine početnika ne može očekivati izuzetna dobit ili dohodak, uvede stopostotno oslobođenje od poreza, što bi i za proračun bilo prihvatljivo, a obrtniku početniku omogućilo bi da razvija poslovanje nakon početnog ulaganja. U iduće dvije godine, kaže Topić, olakšica bi se postupno smanjivala na 50 pa na 25 posto, a u četvrtoj bi se godini plaćao puni iznos poreza.

Povisiti prag PDV-a
Jedan od prijedloga HOK-a je i smanjenje opće stope PDV-a na 15 posto te da se uz sniženu stopu od 10 posto uvede još jedna od šest posto za sve vrste ugostiteljskih usluga, kao i na određene radno intenzivne usluge (manje popravke, čišćenja, kućnu njegu i skrb, frizerske usluge...), što je u skladu i s direktivama EU kojima se regulira PDV.

U skladu s time je, naglašava Topić, i prijedlog da se na iznos od 85 tisuća kuna, iznad kojih je ulazak u sustav PDV-a obvezan, povisi na 200 tisuća kuna, što je usporedivo s Austrijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom. Time bi se, dodaje, olakšalo postizanje konkurentnosti u području radno-intenzivnih usluga, koje se obavljaju u malom opsegu, ali znatno pridonose zapošljavanju i smanjenju sive ekonomije.