Rapidno ostajemo bez stanovništva, morat ćemo još više uvoziti radnu snagu

S jedne strane imamo veći broj umrlih nego rođenih, a s druge masovno iseljavanje radno aktivnog stanovništva

Hrvatska je, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2013. godine imala 4.255.689 stanovnika. Prošle je godine, procjenjuju u DZS-u, u Hrvatskoj živjelo 4.065.253 stanovnika. Kada se podvuče crta, broj stanovnika u proteklih se sedam godina smanjio za 190.436.

Demografi, međutim, upozoravaju kako su procjene DZS-a, po svemu sudeći, preoptimistične te da je broj stanovnika u Hrvatskoj lani vjerojatno bio nešto manji od četiri milijuna. Razlog je taj što DZS procjene radi na temelju službenih registara, među kojima su i evidencije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o migracijama, a mnogi koji isele iz Hrvatske ne odjavljuju u MUP-u svoj odlazak. Barem ne u početku, dok ne vide kako će se snaći u novoj sredini.

"Vjerojatno nas je već i prošle godine bilo nešto manje od četiri milijuna. Preciznih podataka, naravno, nemamo, no procjene su da se iz Hrvatske od ulaska u EU iselilo 150.000 do 200.000 ljudi, a imamo i negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih", objašnjava za Index demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Dodaje kako ćemo za preciznije ocjene morati pričekati novi popis stanovništva sljedeće godine. Ipak, smatra da će se u Hrvatskoj nastaviti negativni demografski trendovi pa procjenjuje da ćemo 2025. godinu dočekati s još oko 100.000 manje stanovnika, odnosno s 3,8 do 3,9 milijuna stanovnika.

"U 2019. se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 43,6 godina, što ga svrstava među najstarije nacije Europe", ocjenjuju u DZS-u.

Stručnjaci stanje u kojem se nalazi Hrvatska, zbog malog broja stanovnika i njegovog rapidnog smanjivanja, sve češće opisuju kao demografski slom. S jedne strane, imamo veći broj umrlih nego rođenih, dok, s druge strane, imamo masovno iseljavanje radno aktivnog stanovništva, uglavnom u Njemačku, Austriju i Irsku, ali i u druge razvijenije članice EU.

Takva demografska kretanja već sada predstavljaju velik uteg za državu i društvo u cjelini. Osim što je stanovništvo sve starije, manje je i radne snage pa se sve više poslodavaca već godinama oslanja na radnu snagu koju uvozi iz inozemstva, mahom iz zemalja europskog jugoistoka.

Članak u cijelosti pročitajte na portalu index.hr