MANJE PLAĆENE

Razlika u plaćama: Ovim tempom žene i muškarci jednako će zarađivati tek za 70 godina

Žene u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, od 4. studenog pa do kraja godine rade besplatno! Ne znači to da neće dobiti plaću do Nove godine, već da su manje plaćene od svojih muških kolega pa kada se to preračuna, sljedeća dva mjeseca rade besplatno.

Branka i Marko rade isti posao, za istu plaću. "Naše plaće se formiraju prema kompetencijama, i prema isporuci rezultata, to je jasno definirano", objašnjava Branka Milojević, stručna suradnica Jadran galenskog laboratorija.

Pa u riječkoj farmaceutskoj tvrtki diskriminacije nema.

"Jednako smo plaćeni, što smatram da je fer i korektno, ako dvije osobe korektno obavljaju svoj posao neovisno o spolu, dobi, rasi", govori Marko Bulić, stručni suradnik JGL-a.

Ali malo je mjesta u kojima je to zaista tako. Žene diljem Europe zarađuju prosječno 16 posto manje od muškaraca. Hrvatska je statistički nešto bolja, ali ne mnogo, a i na našem tržištu rada jaz u primanjima se ne smanjuje, već povećava. Prosječna plaća žena u Hrvatskoj bila je za 794 kune manja od prosječne plaće muškaraca, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2017. Razlika u primanjima povezana je s različitim kulturnim, pravnim, društvenim i drugim faktorima. Primjerice, žene tri puta više od muškaraca rade kućanske poslove.

"One sate koje provedete u neplaćenom poslu, toliko se sati manje možete stručno usavršavati, i naravno naći vrijeme za sebe i zapravo ići prema određenim profesionalnim ambicijama", misli i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

A sve to dovodi i do manje žena na visokim pložajima. Od 9,4 milijuna rukovoditeljskih pozicija, na samo 36 posto su žene, što znači - od troje menadžera samo je jedna žena. Samo je jedna europska zemlja u kojoj je više žena na upravljačkim funkcijama nego muškaraca, i to je Latvija.

I neke hrvatske tvrtke mogu se pohvaliti takvim udjelom.

"Na najvišim razinama je 57 posto udio žena, a ako gledamo na razini cijele grupacije tu brojimo 77 posto", kaže Lorena Dika, direktorica upravljanja ljudskim resursima u JGL-u

Ako se nastavi ovakvim tempom, žene i muškarci u razvijenoj Europi jednako će zarađivati za 70 godina.

Reporter Dnevnika Nove TV Vibor Vlainić objasnio je zašto su plaće manje.

"Razlika u plaćama je tolika jer se poslodavci ne pridržavaju europskih pravila propisanih još prije 60-ak godina. Mi se možemo tješiti da smo po tom pitanju bolji od prosjeka u Europskoj uniji, ali to će malo značiti radnici koja će za isti posao dobiti 749 kuna manju plaću njego njezin muški kolega", kazao je Vlainić, koji je o ovoj temi razgovarao s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić.

Možemo li mi ovaj problem riješiti kad je razlika u plaćama u većim i bogatijim zemljama, kao što su Njemačka i Austrija, još veća nego kod nas?

Taj jaz u plaćama u Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku je trenutno 16,2 posto, ali on je iz godine u godinu sve manji. Za razliku od Republike Hrvatske gdje u je zadnjih nekoliko godina razlika narasla s 9 posto na 13 posto, prema nekim procjenama. Jedan od razloga što neke zemlje članice imaju veći jaz je što se u tim zemljama češće koristi skraćeno i nepuno radno vrijeme koje najčešće koriste žene zbog obiteljskih obaveza i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. U Hrvatskoj skraćeno radno vrijeme i nepuno radno vrijeme nije u dovoljnoj mjeri zaživjelo. Koriste ih uglavnom žene, muškarci u puno manjem broju.

Ako su žene bolje obrazovane i više ih završava fakultete, zašto ih je manje na vodećim položajima?

Zadnjih 35 godina u Republicu Hrvatskoj žene su gotovo za 50 posto obrazovanije od muškaraca. Trenutno je taj odnos 60 naprama 40 u korist žena. Ako gledate statistiku u upravnim i nadzornim odborima u preko 500 trgovačkih društava u RH, vidjet ćete da je postotak žena na upravljačkim pozicijama manji od 20 posto. Tome je tako jer postoje brojne prepreke za ulazak žena u upravljačke strukture. Jedna od njih je i "stakleni strop", nemogućnost napredovanja, tu je i preferiranje muškog potencijala u odnosu na ženski potencijal, a često i same žene, kada ostvare majčinstvo, odbijaju određene poslove, odbijaju putovanja, odbijaju dodatne edukacije.

No mi smo kroz jedan europski projekt htjeli pokazati da postoji resursi žena, baza podataka i da imamo vioskobrazovane žene u raznim spektrima gospodarske djelatnosti koje u svakom trenutku mogu pruzeti bilo koju upravljačku dužnost.