Prijava
Traži
Val iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska naše zemlje u EU potaknut je prije svega ekonomskim razlozima, a tek onda stanjem u društvu, pokazalo je istraživanje “Gore je bolje?” skupine znanstvenika pod vodstvom dr. Zvonimira Galića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Istraživanje, koje će u subotu 9. studenog biti prezentirano na godišnjoj konferenciji Hrvatskog psihološkog društva u Osijeku, obuhvatilo je 1126 sudionika koji su u razdoblju od 2013. do 2019. godine emigrirali u različite zemlje, pri čemu je najviše ispitanika bilo iz Njemačke, Velike Britanije i Irske.
Čak 67,5 posto sudionika navelo je da su emigrirali iz ekonomskih razloga, a 36 posto je reklo da su razlozi odlaska političke prirode, među kojima prevladava rasprostranjenost korupcije.
"Psihološki gledano, nepovoljna ekonomska situacija uparena s percepcijom o općoj korumpiranosti društva stvara toksičnu kombinaciju zbog koje mnogi ljudi percipiraju iseljavanje kao jedini mogući način poboljšanja svojih života", rekao je za Jutarnji list Zvonimir Galić, izvanredni profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz prof. Galića, u istraživanju su sudjelovali i Mitja Ružojčić, Nikola Erceg i Anton Palanović, također s Odsjeka za psihologiju.
Ispitanicima su postavljana pitanja koja su već korištena u istraživanju na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih građana, što je omogućilo usporedbe. Demografski se radilo uglavnom o mlađim osobama: gotovo tri četvrtine uzorka činile su osobe do 40 godina. U pogledu spola i obrazovanja, sudionici su nešto češće bile žene, njih 58 posto, i visokoobrazovani, čak 66 posto, što ukazuje na bitno drukčiji profil iseljenika od ranijeg, “gastarbajterskog” vala, koji su dominantno činili muškarci srednje dobi i nižeg obrazovanja.
Kao glavne razloge iseljavanja iz Hrvatske 65,3 posto ispitanika navodi financijsku situaciju, 53,2 posto rasprostranjenost korupcije, 30,2 posto osjećaj netrpeljivosti, 25,9 posto državne institucije, 25,7 posto nekvalitetne životne uvjete, a 23,8 posto (ne)kvalitetu ponuđenih poslova.
Kada je riječ o zadovoljstvu životom u odnosu na življenje u Hrvatskoj, 57,4 posto ispitanika kaže da im je mnogo bolje, a 31,5 posto smatra da im je nešto bolje. Samo 1,4 posto anketiranih kaže da im je puno gore nego u domovini.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Jutarnjeg lista.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
