Rezultati istraživanja o formalnom obrazovanju i realnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj

Istraživanje pokazalo: 64% Hrvata nije zadovljno znanjem koje su usvojili kroz formalno obrazovanje!

Samo 7.73% kandidata smatra da njihovo formalno obrazovanje zadovoljava potrebe modernih kompanija u Hrvatskoj!S jedne strane, posloprimci ne mogu pronaći posao, dok s druge strane, poslodavci ne mogu pronaći zaposlenike. Gdje je problem? Portal posao.hr napravio je istraživanje u kojem želi ispitati smatraju li zaposlene osobe da ih je formalno obrazovanje pripremilo na tržište rada te pružaju li im poslodavci mogućnost besplatne dodatne edukacije. U istraživanju sudjelovalo je 362 Hrvata, a ključno jer je su među ispitanicima 47% kandidata između 25 i 31. godinu, te je 70% osoba zaposleno.

Nezadovoljni formalnim obrazovanjem
Na pitanje "Jeste li zadovoljni znanjem koje ste usvojili formalnim obrazovanjem?" 64.36% odgovorilo je sa "NE". Nadalje, nismo zadovoljni niti praktičnom nastavom. 82.87% kandidata kaže da praktična nastava koju su pohađali unutar formalnog obrazovanja nije odgovarala načinu rada unutar kompanije u kojoj rade.

- "Školovati učenike za tržište rada, a ne za HZZ, dakle planski. U srednjim strukovnim školama uvesti više prakse, manje teorije. Više logičkog zaključivanja, a manje štrebanja."

Samo 7.73% kandidata smatra da njihovo formalno obrazovanje zadovoljava potrebe modernih kompanija u Hrvatskoj! Potpuno drugačiji rezultat pokazuje kako Hrvati gledaju na inozemna tržišta rada. Na pitanje "Smatrate li da vaše formalno obrazovanje zadovoljava potrebe tržišta rada izvan Hrvatske?", njih 62.71% je na to pitanje odgovorilo "DA".

Rezultati pokazuju da se 93.1% kandidata slaže da se s plaćom srednje stručne spreme u Hrvatskoj ne može živjeti.Prema statistikama DZS-a iz 2013. godine, srednju školu završilo je nešto manje od 34.000 učenika a fakultet ih je upisalo 31.000. Broj akademski obrazovanog kadra iz godinu u godinu sve je veći (i sigurno neće padati), no trebamo se pitati upisuju li mladi fakultete radi obrazovanja ili zbog straha da će sklapati kraj s krajem?

Istraživanje pokazuje da su kandidati svjesni što im formalno obrazovanje nudi, te se čak 85.64% ispitanih kandidata dodatno educiralo, a na dodatno obrazovanje u stranoj zemlji pristalo bi čak 88%.

Nije problem u poslodavcima!
To pokazuje rezultat u kojemu je nešto manje od 70% posto ispitanih kandidata reklo da im je poslodavac ponudio dodatnu edukaciju, te bi više od pola bilo spremno potpisati ugovor o dodatnoj edukaciji između tvrtke i djelatnika u slučaju odlaska djelatnika. S druge strane, 72% smatra da im poslodavci nisu spremni dati više slobodnog vremena kako bi se educirali, te 63% smatra kako se manja plaća ne može kompenzirati kroz dodatnu edukaciju.

U slobodnim odgovorima, većina korisnika složila se da bi u formalno obrazovanje trebalo uvesti više prakse, te usklađivati programe s potrebama tržišta rada:
- "Modernizirati programe obrazovanja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta."
- "Više stručne prakse i obrazovanje koje prati razvoj i napredak poslovnih procesa."
- "Kontinuirano praćenje trendova i prilagođavanje tržišnim potrebama."
- "Više praktičnog rada u polju određenog zanimanja."