U ovogodišnjoj sezoni prijava lanjskih dohodaka radi konačnog svođenja poreznih računa s državom, najveće su novosti da će ih prvi put morati podnositi ljudi koji primaju mirovine iz inozemstva te da građani mogu računati na nešto veće olakšice za sebe i djecu nego lani. Od prvog ožujka prošle godine inozemne mirovine postale su oporezive, no za sve one koji ih primaju ne vrijede jednaka porezna pravila, jer ona ovise o ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska potpisala s više od 50 zemalja.
Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj oko 150.000 ljudi prima mirovine iz inozemstva. Najviše ih, oko 82.000, prima njemačke mirovine, a takvi građani nisu obvezni plaćati porez Hrvatskoj ni mjesečno ni godišnje. Razlog je jednostavan: Njemačka je počela oporezivati njihove mirovine kad je shvatila da to Hrvatska ne čini. Kako su i neke druge zemlje s kojima imamo potpisane slične ugovore koji su nam omogućavali oporezivanje tih mirovina počele razmišljati da krenu njemačkim stopama, tako je Hrvatska promijenila ploču i počela oporezivati inozemne mirovine.
Polovinom prošle godine poreznici su nam bili kazali da Hrvatska ne oporezuje mirovine isplaćene iz sustava javnog socijalnog osiguranja Belgije, Danske, Finske, Južnoafričke Republike, Kanade, Kine, Mauricijusa, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Omana, Poljske, Rumunjske, San Marina i Švedske, jer se one građanima Hrvatske oporezuju u tim zemljama. Odgovore na pitanja kako će stvari detaljnije stajati s inozemnim mirovinama i ovogodišnjim prijavama vjerojatno će dati upute o podnošenju prijava za 2012., koje Porezna uprava još nije objavila, a inače ih objavljuje u drugoj polovini siječnja. Kako već rekosmo, svaki građanin koji će ove godine pisati prijavu ima pravo na svoj osobni odbitak od 25.600 kuna za čitavu prošlu godinu ili 4000 kuna više nego za 2011.
To je povećanje uzrokovano činjenicom da je lani od ožujka mjesečni osobni odbitak povećan s 1800 na 2200 kuna. Kako se iz tog osnovnog odbitka računaju i olakšice za djecu, porasle su i one, pa prvo dijete donosi godišnjih 12.800 neoporezivih kuna, 2000 kuna više nego lani. Po vrlo gruboj računici, tako bi jedno dijete moglo roditelju koji lani nije koristio olakšicu na njega donijeti povrat od 1536 kuna do 5120 kuna, ovisno o tome koliki porez plaća. Neće to biti znatno više nego što su ostvarili povrata za 2011., jer su lani promijenjeni porezni razredi te je povećan je porez na sve plaće iznad 5200 kuna.
Koga ‘kači’ prijava
Vremena za podnošenje prijava ili preporučeno slanje poreznicima građani imaju do 28. veljače, a taj posao moraju obaviti građani koji su primali dohotke kod više poslodavaca istodobno, oni koji su primali inozemne dohotke i mirovine, obrtnici i svi drugi “samostalci”, pomorci u međunarodnoj plovidbi, oni od kojih su poreznici zatražili da naknadno plate porez na dohodak... Svi ostali ne moraju podnositi prijave, ali to mogu učiniti ako nisu iskoristili pravo na neku olakšicu; dakle, građani koji prošle godine nisu iskoristili olakšice na djecu i uzdržavane članove obitelji, ljudi koji su bili na dugotrajnom bolovanju jer nisu iskoristili kompletne osobne odbitke za cijelu prošlu godinu, oni koji su neredovito primali plaće. No, poslodavci su za te svoje zaposlene trebali krajem prošle godine sravniti porezne račune i isplatiti im preplaćeni porez, a ako to nisu učinili, onda ti ljudi mogu prijavom vratiti svoj novac.
Lani milijardu kuna povrata
Prošle su godine poreznici primili 643.936 prijava građana, a povrat je iznosio milijardu kuna, a dvije godine prije toga bili su primili 1,1 milijun prijava, a povrat se bio približio iznosu od dvije milijarde kuna i iznosio je 1,87 milijardi kuna.
Malo je ostalo
Puno su i prsti jedne ruke da bi se nabrojile olakšice koje su preostale građanima za poreznu poštedu. Kako već drugu godinu zaredom nema olakšica ni povrata za zdravstvene troškove, za stambene potrebe, premije životnoga i mirovinskog osiguranja, od olakšica koje su ostale na snazi su one za djecu i uzdržavane članove obitelji, na snazi su i olakšice za one koji žive na područjima brdsko-planinske i posebne državne skrbi, a građani imaju pravo na neoporezivih dva posto godišnjih primitaka za darovanja.
Porezne prijave