Pri odabiru sezonskog posla radnicima su najvažniji plaća, smještaj, radnu atmosferu, slobodni dani, ali i plaćeni obrok te prijevoz.
Potraga za sezonskim radnicima, već dobro uhodan proces za hotelijere, ugostitelje i velike trgovačke lance, svakako i građevinare te prijevoznike, donosi nove izazove. Po prvim, neslužbenim informacijama pritisak na aktivnostima u nizu branši nikako nije u skladu s poslovičnom mort sezonom, što znači da kod mnogih kompanija dolazi do povećanja narudžbi što prenapreže raspoložive kapacitete, do te mjere da čak i revizori o tome već govore u terminu po njima neobično snažnog 'zagrijavanja ekonomije'.
To se može tumačiti i kao dodatni impuls za još učinkovitiju potragu za sezonskim radnicima, nastavno na probleme nedostatka radne snage na tržištu koji su intenzivnije počeli prije nekoliko godina, kada se svaki ozbiljniji poslodavac prilagodio novonastaloj situaciji. Sada još više zbog predstojećeg otvaranja tržita rada Austrije hrvatskim radnicima, bitno je zadržati prošlogodišnje sezonce, pored onih oko 6000 koji imaju status stalnih zbog državnih potpora tijekom zimske neaktivnosti.
Prošlogodišnja statistika
Podsjetimo, na sezonskim poslovima 2019. najviše su bili traženi radnici u spomenutim djelatnostima - potražnja preko HZZ-a evidentirana je za 20.651 radnika - uglavnom konobara, prodavača, sobara, čistača, kuhara i kuhinjskih radnika te pomoćnih kuhara i konobara i slično, sve m/ž, s time da ih je s evidencije Zavoda bilo zaposleno 20.001.
U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 8966 osoba, a najviše ovim redom: u administrativno i pomoćno uslužnoj djelatnosti 2218 osoba, prijevozu i skladištenju 1251 osoba, prerađivačkoj industriji 1203 osobe te umjetnosti, zabavi i rekreaciji 854 osobe.
Po županijama promatrano, najviše ih je zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj županiji te Primorsko-goranskoj županiji. Međutim, za konačnu bilancu vrijedi reći da su restorane i barove tijekom lanjske sezone spašavali i sezonski radnici iz regije. Nova potraga za sezonskim radnicima i sezonskim poslovima upravo je krenula, s hotelijerima čija je 'akcija' startala u siječnju. Najčešće se prvo obraćaju prošlogodišnjim radnicima s čijim su učinkom bili zadovoljni.
Svaki radnik koji je kod njih već odradio sezonu velika je prednost, jer već nakon par dana postiže punu efikasnost, dok je novim radnicima za postizanje pune efikasnosti na operativnim poslovima u hotelijerstvu potrebno i do mjesec dana. Idući korak je potraga za popunjavanjem slobodnih radnih mjesta. Trgovački lanci će u potragu krenuti nekoliko tjedana kasnije od hotelijera te su vrlo poželjni poslodavci za sezonske poslove. Ove godine smo imali priliku vidjeti i ponudu sezonskih poslova u Zagrebu tijekom zimskih mjeseci.
Pojedini veliki trgovci su prepoznali da radnici koji ljetnu sezonu odrađuju na moru, mogu za vrijeme velikog rasta prodaje u prosincu popuniti te potrebe. Pogodnosti za sezonski posao u Zagrebu se nisu razlikovale od ponude za ljetnu sezonu. Radnicima se nudio smještaj, hrana te plaćeni prijevoz. Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je anketu interesa nezaposlenih osoba o mogućnostima i spremnosti za rad na sezonskim poslovima te su rezultati pokazali kako je gotovo 16.000 nezaposlenih osoba iz evidencije Zavoda zainteresirano za sezonsko zapošljavanje.
Veći dio tih osoba imao je priliku osobno se predstaviti poslodavcima na Danima poslova u turizmu, projektu koji je nastao u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz partnere Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatsku udrugu poslodavaca i Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu.
Cilj je upravo osiguranje bolje vidljivosti zanimanja u turizmu te mogućnosti zapošljavanja koje pruža turistički sektor. Glede sudjelovanja poslodavaca na ovogodišnjoj, četvrtoj po redu manifestaciji, iz Zavoda navode 85 poslodavaca - po 65 ih se predstavilo u Osijeku i Zagrebu te 57 poslodavaca u Splitu. Od približno 11.000 posjetitelja na svim lokacijama manifestaciju je posjetilo više od 7500 nezaposlenih osoba te preko 3.000 učenika i studenata.
Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr