Alarmantno: U 2009. najveći rast broja nezaposlenih u razvijenijim dijelovima Hrvatske

Sezonski poslovi ne mogu spasiti gospodarstvo, mjere su zakasnile!

Masovni otkazi nisu zaobišli ni jednu županiju, no porast nezaposlenosti u 2009. bio je mnogo veći u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske te u Istri. Bez posla je trenutačno 318.000 radnika, a Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, logičnim smatra što je najveći porast nezaposlenosti u gradovima i regijama koje imaju najveću fluktuaciju radne snage, no to ne znači da je kod njih stanje najgore. U Istri se recimo nezaposlenost povećava povećava potkraj sezone, bilo je i priljeva iz škola, ali ondje će se nezaposlenost najbrže smanjivati. U sredinama u kojima inače ima malo novih radnih mjesta, Ličko-senjskoj županiji npr., nije se imalo šta izgubiti.

Čekanje rezultata
– S obzirom na to da su mjere za održavanje radnih mjesta zakasnile, da bi se zaustavio pad zaposlenosti treba čekati na prve pozitivne stope rasta gospodarstva – kaže S. Crnković-Pozaić. Ove ih godine nitko ne očekuje pa se oporavak na tržištu rada prebacuje na iduću godinu. Inače, najniža je nezaposlenost, navodi HZZ, u Istri, čak je i povoljnija nego u Zagrebu, u kojem je statistički prikaz neprecizan jer su svi vojni osiguranici prijavljeni u Zagrebu, a velik je i broj radnika iz okolice koji rade u gradu. Najteže je u Slavoniji, u kojoj ni sezona ne može mnogo pomoći. Žene čine 66% radne snage u sezonskom zapošljavanju i to dominantno u zanimanjima za koja nije potrebna visoka kvalifikacija.

Ljudi na marginama
– Nova radna mjesta u drugim sektorima, pogotovu u industriji ovise o kvalitetnoj, inovativnoj i poduzetnoj radnoj snazi i izvozno orijentiranu menadžmentu. Dok god nam je razvoj ljudskih potencijala po važnosti na posljednjemu mjestu, neće biti ni razvitka gospodarstva.

Da su ljudski potencijali na marginama vidi se po sporoj reformi obrazovnog sustava, vrlo slabim sredstvima koja HZZ ima za obrazovanje nezaposlenih, po niskoj razini zaposlenih koji su obuhvaćeni obrazovanjem u bilo kojem obliku, gdje smo s Rumunjskom i Bugarskom na dnu europske ljestvice. I država i poslodavci na ulaganje u ljude gledaju kao na nepotreban trošak, a u socijalizmu smo po obrazovanju odraslih bili u europskom prosjeku – kaže S. Crnković-Pozaić, inače, bivša ravnateljica HZZ-a.

Perspektive za zapošljavanje ove su godine loše usprkos sezonskim poslovima
Perspektive za zapošljavanje ove su godine loše premda se mogu očekivati dobri razultati u sezonskom zapošljavanju u turizmu, trgovini i prometu što se vidi iz početnih podataka o zapošljavanju u prva tri mjeseca 2010. godine, navodi S. Crnković-Pozaić.

Međutim, sezonsko zapošljavanje u najboljim godinama povuče 25 tisuća nezaposlenih, što neće biti dovoljno da u odsutnosti novih poslova u drugim sektorima bitno smanji nezaposlenost. Radna snaga nije pokretna jer postoji granica siromaštva ispod koje ljudi ne putuju u potrazi za poslom. Dodaje da je prisutan i problem slabije organiziranosti sezonskog zapošljavanja koji je najvećim dijelom ovisan o povezanosti službi za zapošljavanje s poslodavcima u turizmu, hotelima i restoranima. Najaktivniji su u sezonskom zapošljavanju Bjelovar i Virovitica, a županije s vrlo visokim stopama nezaposlenosti poput Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske malo su slabije u poticanju sezonskih migracija.