“Ne izmišljamo toplu vodu. Mi samo tražimo da se primijeni slovenski model prema kojemu se sve mirovine obračunavaju isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Iznimka bi bili rudari i radnici koji su radili s azbestom jer su primali male plaće, a radili su vrlo teške i opasne poslove.
Od potrebnih 2,9 milijardi kuna za mjesečnu isplatu mirovina, nakon uplate svih mirovinskih doprinosa nedostaje još 1,4 milijarde kuna koje se podmiruju iz proračuna, što mirovine čini najvećim proračunskim potrošačem. Time se mirovine kandidiraju za sam vrh onoga što bi se trebalo racionalizirati.
“Sve na stolu”, ali...
U Vladi poručuju tek kako je “sve na stolu”, a sindikati rješenje ovog problema vide u ukidanju tzv. povlaštenih mirovina.
“Ne izmišljamo toplu vodu. Mi samo tražimo da se primijeni slovenski model prema kojemu se sve mirovine obračunavaju isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Iznimka bi bili rudari i radnici koji su radili s azbestom jer su primali male plaće, a radili su vrlo teške i opasne poslove”, kaže Ana Knežević, predsjednica SSSH, i daje svoj najjači argument za ukidanje povlaštenih mirovina: pripadnici HVO-a, koji su jedna od povlaštenih kategorija, imaju prosječnu mirovinu veću od 2800 kuna i prosječni staž od osam i pol godina, dok je prosječna mirovina u Hrvatskoj 2166 kuna! U hrvatskom je mirovinskom sustavu 13 kategorija povlaštenih sa 181.224 korisnika. Za njihove mirovine mjesečno se izdvaja više od 720 milijuna kuna.
Prosječna povlaštena mirovina iznosi 3981 kunu, dok prosječni umirovljenik prima tek 2166 kuna, odnosno 54 posto povlaštenog iznosa! Odnos prosječne i dužnosničke mirovine još je skandalozniji: ono što saborski zastupnik dobije svaki mjesec prosječni umirovljenik čeka tri mjeseca. U toj se matematici skriva nezadovoljstvo sindikata tim dijelom mirovinskog sustava koji nema veze s uplatama mirovinskog doprinosa. U Ministarstvu gospodarstva, međutim, o rezanju bilo koje kategorije mirovine zasad ne razmišljaju. Uvjereni su da se problem mirovinskih izdataka treba riješiti zapošljavanjem.
Mladi u penziju
“U Hrvatskoj jednu mirovinu pokriva 1,28 plaća. To je iznimno nepovoljan odnos i kada se to popravi, automatski će se smanjiti iznos kojim se iz proračuna pokriva isplata mirovina. Sve Vladine mjere idu u tom smjeru: očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta”, kaže ministar gospodarstva Đuro Popijač te upozorava kako je problem u mirovinskom sustavu nastao tako što su radnici umjesto na burzu odlazili u prijevremene mirovine s malo staža i u dobi u kojoj su još trebali raditi. Sindikati priznaju da bi se novim zapošljavanjem popravilo stanje s isplatom mirovina, ali upozoravaju kako se nikakvim zapošljavanjem ne mogu u cijelosti namiriti povlaštene mirovine koje iznosom ne prate uplate mirovinskih doprinosa.
Svaki veliki val otpuštanja, kakav je trenutno u Hrvatskoj zbog krize, za posljedicu ima i povećanje broja korisnika prijevremene mirovine. Poslodavci otpremninama i doplatom staža doslovce tjeraju u mirovinu tisuće radnika, kažu sindikaci uz napomenu kako bi ti ljudi još pet ili deset godina umjesto da primaju novac iz mirovinskog sustava u taj sustav mogli uplaćivati. Kad im poslodavac ponudi tako nešto, radnici moraju biti svjesni da će zbog pet godina ranijeg umirovljenja doživotno primati umanjenu mirovinu. U Hrvatskoj stranci umirovljenika izračunali su kako prijevremenim umirovljenjem u 56 godini života žena izgubila oko 560, a muškarac odlaskom u mirovinu u 60. godini oko 630 kunamjesečno.
Harač na mirovinu: Kako uštedjeti 1,4 milijarde