Situacija u državnoj blagajni je zastrašujuća, evo brojki!

Vremena za rezove nema, manje uštede moguće su tek na smanjenju investicija pa će se rebalansom tek verificirati situacija.

Premda je izrada proračuna za iduću godinu već trebala daleko odmaknuti, u Vladi još ne znaju ni kako će zatvoriti ovogodišnje financiranje. Situacija u državnoj blagajni je zastrašujuća - dok rashodi bujaju, proračun je podbacio na prihodnoj strani pa je u osam mjeseci manjak narastao na 13 milijardi kuna, što je 3,8 posto domaćeg BDP-a.

Na stolu Vlade stoga bi se već ovog četvrtka mogao naći rebalans proračuna koji bi konačno trebao odgovoriti na pitanje kako će Ministarstvo financija staviti točku na u ovoj godini. Prema trenutnom tempu punjenja proračuna deficit konsolidirane opće države, koji uključuje središnju, lokalnu državu i izvanproračunske fondove, dosegnut će između 15,5 i 16 milijardi kuna, odnosno oko 5 posto BDP-a, smatra ekonomist Željko Lovrinčević. Za zatvaranje proračuna bit će potrebno, procjenjuje se, još oko milijardu dolara za što Vlada na raspolaganju ima tri opcije.Budući da su rezerve likvidnosti značajno niže nego prije zbog strožih pravila o razervacijama koje stupaju na snagu od listopada, jedno rješenje je da Hrvatska narodna banka snizi obveznu pričuvu komercijalnim bankama i oslobodi trenutno imobilizirana sredstva.

Ta opcija je relativno jednostavno rješenje, no dodatno bi oslabila banke na makroekonomskoj razini zbog čega bi HNB mogao dvaput odvagati taj potez. Bankama se rezerve ionako ubrzano tope zbog pada dobiti, rasta rezervacija, a tek stižu udarci na prihode od novog Zakona o potrošačkom kreditiranju i velike nepoznanice što će biti sa presudom u slučaju 'franak'.Druga alternativa je da Ministarstvo financija dogovori mostni kredit u aranžmanu s domaćim ili stranim kreditorima na osnovu očekivanih prihoda od monetizacije autocesta. U Vladi su ranije već najavili da od koncesije na autoceste očekuju oko tri milijarde eura prihoda. I posljednja, treća opcija je da se država ponovno uputi 'preko bare' i na američkom tržištu posudi potrebnu milijardu dolara. Nakon što je FED (privremeno) odustao od zatezanja monetarne politike, prinosi su pali: prije desetak dana prinos na domaće desetogodišnje dolarske obveznice premašio je šest posto, a krajem prošlog tjedna spustio se na 5,7 posto.

"Ako bi država išla van, onda bi to trebalo napraviti pod hitno jer povoljna situacija neće dugo trajati", kaže Lovrinčević dodajući da je izvjesno da Federalne rezerve do kraja započnu smanjivati ponudu novca zbog čega će posljedično rasti kamatne stope i prinosi na obveznice. S druge strane, prilike na europskom tržištu nisu povoljne, a to se ne bi trebalo bitnije izmijeniti. Europa je trenutno okrenuta na njemačke izbore, no nakon što se politička rješenja poslože na unutarnjem planu najmoćnije europske zemlje fokus će se ponovno vratiti na ekonomske pokazatelje problematičnih članica koje bi prema očekivanjima ponovno mogle 'zaroniti'.

Niska očekivanja
Od skorašnjeg rebalansa ne treba puno očekivati, smatraju stručnjaci. Čak i da političke volje za dublje rezove ima, ove godine nema više vremena posebno ne za mijenjanje normativnih okvira kad su u pitanju stečena prava. Stručnjaci smatraju da će stoga Vlada tek "verificirati" situaciju, drugim riječima priznati deficit na razni na koju je on realno stigao, a manje uštede moguće su na smanjenju kapitalnih investicija.Priznanjem da je deficit izvan kontrole, jasno je kako je ulazak u proceduru prekomjernog deficita neizbježan. 'Ulaznice' za nju su: proračunski deficit iznad tri posto BDP-a ili javni dug iznad 60 posto BDP-a. Domaće javne financije 'uspjele' su osigurati obje: manjak u državnoj blagajni bit će prema spomenutih pet posto, a javni dug premašit će dozvoljenu granicu.

Štoviše, uključe li se HAC i Zagrebački holding u jednadžbu javni dug raste i preko 70 posto.Unatoč svim borbama za naplatu, od poreznih stupova srama do fiskalizacije za kumice na tržnicama, proračun za ovu godinu ipak je 'pukao' na prihodovnoj strani, i to na PDV-u. Kad se podvuče crta, na godišnjoj razini rashodi proračuna bit će oko 2,5 posto veći od plana, a prihodi će umjesto planiranog rasta zabilježiti pad. Porezni prihodi su za vrijeme turističke sezone potonuli, manjim dijelom zbog ulaska u EU, a većim zbog gubitka uzrokovanog smanjenjem porezne stope za turizam. "Sve ušteđeno, proliveno je na nižem PDV-u za turizam. Taj potez je otvorio rupu bez dna jer što više utjeruje to više curi na povratu poreza", kaže jedan naš sugovornik koji je želio ostati anoniman.

U petak je agencija Fitch, posljednja od velike trojke koja je rejting držala u investicijskom teritoriju, smanjila ga s...

Ostatak vijesti pročitajte ovdje.