Prijava
Traži
Čakovečka dizajnerica Ksenija Vrbanić, članica HUP-Udruge tekstilne industrije i pokretačica modnog brenda XD Xenia Design već godinama niže uspjehe po cijelom svijetu. U razgovoru za Poslovni dnevnik savjetuje što bi trebalo učiniti da njezina branša osigura veće šanse za dugoročni opstanak.
Kakvo je stanje u domaćoj tekstilnoj industriji?
Situacija u tekstilnoj industriji nesigurna je iz više razloga, a najviše zbog pomanjkanja radno sposobnih ljudi. Na raspolaganju nam je pretežno starija populacija, koja je preostala od propale industrije prije dvadesetak godina. Mlade generacije nisu zainteresirane jer su dva desetljeća neatraktivne industrijske grane donijele ovo što imamo danas. Nesigurna budućnost opstanka i male plaće odbijala je većinu. Obrazovanje se odmaklo od realnog sektora pa su potrebe svih tih godina bile neusklađene. Stručne škole i fakultet su izbacivale nove generacije, ali ne znam za koga, jer su nestali u prostoru. Za desetak godina nećemo više imati nikoga za rad u industriji proizvodnje odjeće. Novo digitalno doba će zamijeniti stvarnu odjeću, a to će nam pokazati nove, napredne generacije.
Hoće li povećanje minimalca uništiti tekstilnu industriju, koja postaje manje konkurentna?
Povećanje minimalca nevažna je mjera, jer svaki ozbiljan poslodavac povećava plaće kako bi zadržao dobre suradnike. Oni koji ovise o propisanim minimalcima sigurno posluju na rubu egzistencije i samo je pitanje trenutka kad će pasti. Naša konkurentnost ne ovisi o minimalcu, već o poslovnoj i poreznoj klimi, koja nam zasad ne daje mogućnost da cijenom rada budemo konkurentni. To možemo samo u segmentu više razine kompetencije i stručnosti, a znanjem i kreativnošću prije svega.
Da li je budućnost te industrije npr. u radnoj odjeći i odjeći za vojsku, ili nam treba transformacija na proizvode s višom dodanom vrijednošću?
Svakako je bolja varijanta proizvod s većom dodanom vrijednošću, ali je to i puno zahtjevniji poslovni put. Više ne možemo govoriti o tekstilnoj industriji kroz državnu strategiju kao u vrijeme socijalizma. To je pitanje poslovnog projekta i sposobnosti svakog poduzetnika. Entuzijazam i inovacija su uvijek pokretač svake ideje, a srazmjeran profit posljedica uspješnosti. Država može pomoći podjednako za svaku industriju u smislu poželjnog poslovnog okruženja i prihvatljivom poreznom politikom. Danas smo dio Europe, pa se očekuje da poduzimamo poslovne projekte koji su poželjni i prihvatljivi širem globalnom tržištu. Ograničiti se samo na hrvatsko tržište nedovoljno je u svakom ekonomskom smislu.
Imaju li mladi dizajneri priliku u Hrvatskoj napraviti karijeru ili moraju otići vani?
Karijera se može izgraditi i ovdje i vani, ovisi o ambicioznosti i mogućnostima. Pogrešno je što se mlade tijekom školovanja odgaja da će svi jednog dana biti poznati dizajneri. A druge mogućnosti baš ni nemaju puno, pa zato svi odmah započinju sa svojim kolekcijama i žive od trenutaka slave na modnim revijama. To ih čini frustriranima, jer se ne mogu ostvariti na normalan način. U modno razvijenim okolinama postoji potreba za različitim profilima modnih dizajnera i bilo bi lakše kada bi se već na fakultetu realno pozicionirali.
Zašto je baš Međimurje, u kojem i Vi živite, toliko važno za domaću tekstilnu industriju?
To je regija koja se oduvijek razvijala i živjela kroz tekstilnu industriju. Postojale su velike tvornice s tisućama zaposlenih. Svaka druga kuća je imala nekoga zaposlenog u tekstilu ili građevini ili pak preko granice.
Ostatak članka pročitajte na: poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
