Škole zatražile popunu 700 radnih mjesta: Spremačice traženije od učitelja

Od ukupno 501 zahtjeva osnovnih škola za popunjavanje radnih mjesta, 229 odnosi se na pomoćne ili tehničke radnike, pri čemu se najviše traže spremačice - čak 140. Druga najtraženija skupina za zapošljavanje u školama su stručni suradnici - pedagozi, psiholozi, defektolozi - za čija je radna mjesta predano 211 zahtjeva.

odlučilo se ozbiljnije pozabaviti problematikom zapošljavanja u školama. Iako su slučajevi nelegalnog zapošljavanja sa završnicom na sudu u Hrvatskoj još rijetkost, u praksi se događalo zapošljavanje podobnih, bilo po političkoj, bilo srodno-prijateljskoj liniji. Tim ministra Željka Jovanovića najavljuje prekid prakse zapošljavanja prema kojemu su, tvrde, neka radna mjesta osigurana samo odabranima ili u drugoj varijanti odabranim školama (čitajmo - ravnateljima).

Kako doznajemo u Ministarstvu, pripremaju se novi kriteriji zapošljavanja, ali i rješavanje nakupljenih, a neispunjenih obveza prema školama, odnosno zahtjeva za popunjavanje radnih mjesta koji već dulje stoje u ladicama. Vjesnik doznaje da je ukupno riječ o čak oko 700 nerealiziranih zahtjeva. Zanimljivo, među tim je mjestima vrlo malo zahtjeva za zapošljavanje učitelja i nastavnika: od 501 nepopunjenog radnog mjesta u osnovnim školama, samo 26 odnosi se na učitelje. Istodobno, srednje škole traže zapošljavanje 190 osoba, od kojih 29 za nastavnike teorijske nastave.

Prioritet pri zapošljavanju imat će učitelji, nastavnici i stručni suradnici, a naš je stav da koncept po kojem se novo zapošljavanje odobravalo samo 'odabranim školama' više nije prihvatljiv, kaže pomoćnica ministra znanosti za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje Ankica Nježić.Za ilustraciju, više praznih mjesta od učiteljskih osnovne škole imaju u administraciji - 33, a broj jedan na listi potražnje su pomoćna ili tehnička zanimanja. Od ukupno 501 zahtjeva osnovnih škola za popunjavanje radnih mjesta, 229 odnosi se na pomoćne ili tehničke radnike, pri čemu se najviše traže spremačice - čak 140 zahtjeva.

Druga najtraženija skupina za zapošljavanje u školama su stručni suradnici - pedagozi, psiholozi, defektolozi - za čija je radna mjesta predano 211 zahtjeva.

Gledano po županijama, potreba za popunjavanjem učiteljskih mjesta mogla bi se svesti na prste jedne ruke, izuzev u Međimurskoj županiji koja traži šest učitelja, dok ih, primjerice, Grad Zagreb treba jedva pet. Šibensko-kninska županija predala je zahtjev za popunu četiriju radnih učiteljskih mjesta, a samo po jedno mjesto žele popuniti Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija.

Ukupan broj radnih mjesta koje traže škole posljedica su donošenja Državnog pedagoškog standarda, objašnjavaju u Ministarstvu. Standard je popisao veći broj razrednih odjela s manjim brojem učenika te povećanje broja stručnih suradnika. Međutim, tvrde u Ministarstvu, od 2008., kada je standard stupio na snagu, do danas je u školama bilo jako malo zapošljavanja, zbog čega je i došlo do velikog pritiska vezano uz otvaranje novih radnih mjesta. Činjenicu da je među zahtjevima oveći broj onih za pomoćno-tehničko osoblje u Ministarstvu povezuju s gradnjom novih škola. Škologradnju iz prijašnjih godina očito nije pratilo i odgovarajuće zapošljavanje.

Pozitivno je što bi se novim zapošljavanjem dijelom poboljšala loša statistika sa stručnim suradnicima. Naime, u osnovnim školama zaposleno je 1970 psihologa, pedagoga i defektologa te knjižničara, a ispune li se zahtjevi škola za popunjavanjem novih radnih mjesta, osnovne škole dobile bi još 211 stručnih suradnika.

Prema podacima Ministarstva, svaka županija u Hrvatskoj potražuje u prosjeku 25 novih radnih mjesta samo u osnovnim školama. Najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županije koja je podnijela zahtjev za popunjavanje 40 radnih mjesta, a jednim mjestom manje slijedi Varaždinska županija. Po 35 radnih mjesta trebale bi popuniti Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija, a oko 30 ih je upražnjeno u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj županiji. Škole u Zagrebu imaju nepopunjeno 36 radnih mjesta, od kojih se 20 odnosi na stručne suradnike, a jedva pet na učitelje.

Očekivano, najmanje novog kadra traže škole Ličko-senjske županije - tek sedam, a slično je i u Požeško-slavonskoj županiji.

Ne bi li odobrilo školama zapošljavanje novog kadra, Ministarstvo znanosti planira od Ministarstva financija zatražiti dodatna sredstva.

»Prioritet pri zapošljavanju imat će učitelji, nastavnici i stručni suradnici, a naš je stav da koncept po kojem se novo zapošljavanje odobravalo samo 'odabranim školama' više nije prihvatljiv«, kaže pomoćnica ministra znanosti za predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje Ankica Nježić.

Ministarstvo je, dodaje, tijekom proteklih godina odobravalo radna mjesta ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu, a uvažavajući mjere racionalizacije. »Činjenica je, međutim, da se kvalitetan odgoj i obrazovanje ne mogu ostvariti ako nisu ispunjeni kadrovski uvjeti«, kaže Ankica Nježić.