12.282 prijedloga
za pokretanje skraćenog stečajnog postupka na suduNo, pod utjecajem novih pravila značajno je porastao broj stečajnih prijedloga, pa je prema podacima Visokog trgovačkog suda u prva tri mjeseca primjene novog zakona, odnosno do 30. studenog, trgovačkim sudovima Fina podnijela 12.282 prijedloga za pokretanje skraćenog stečajnog postupka, a tu su još i 1653 prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
U usporedbi s istim razdobljem 2014., kada je prema riječima glasnogovornika VTS-a suca Igora Periše, podneseno 305 prijedloga za pokretanje skraćenog stečaja i 458 za otvaranje stečajnog postupka, znači, novi je zakonski režim rezultirao sa 40 puta više prijedloga za pokretanje skraćenog stečaja i tri puta više prijedloga za otvaranje klasičnog stečaja.
Stečajni razlozi
Zakonska zapreka restrukturiranju dugotrajno blokiranih tvrtki u predstečaju razlog je što se novi predstečajevi mogu nabrojati na prste, a i ubuduće bit će ih malo, što je zapravo realno stanje, smatra Vlado Brkanić.
Prema novim pravilima, ističe on, predstečajni postupak isključivo je namijenjen tvrtkama u ranoj fazi poteškoća, pa samo takvi mogu reagirati s predstečajnim prijedlogom sudu, i to prije nastanka stečajnih razloga, a to je najkasnije u roku od 81 dana neprekidne blokade. Riječ je o razdoblju od 60 dana kontinuirane blokade, nakon čega Uprava ima “rok od tri tjedna da otkloni nelikvidnost ili da otvori stečaj”.
“Dugotrajno blokirane tvrtke više ne mogu računati da će u tom postupku provesti restrukturiranje na teret isključivo vjerovnika i državnog proračuna. To je dosad bila masovna pojava koja je mnogim vjerovnicima pokvarila bilance zbog otpisa”, kaže Brkanić.