Sredstva za oporavak trebaju ojačati EU i za suočavanje s budućim krizama

Sredstva iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) omogućit će gospodarski oporavak ali trebaju ojačati EU i za suočavanje s budućim krizama, a ne samo za izlazak iz ove koronakrize, istaknuto je u utorak u raspravi u Europskom parlamentu.

Europski parlament u utorak je na plenarnoj sjednici raspravljao a tijekom dana će glasati o uredbi o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, ključni dio instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU).

Temeljna svrha golemih sredstava, za koja će se EU prvi put zajednički zadužiti u tako velikom iznosu, jest pomoći gospodarski oporavak od posljedica pandemije, pojačati otpornost, smanjiti gospodarske i socijalne razlike među članicama, pomoći u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Instrument EU sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

Nakon glasanja o uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u Europskom parlamentu i Vijeće će o tome glasati u sljedećih nekoliko dana, te se očekuje da uredba stupi na snagu 18. veljače. Nakon toga su na redu države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

“Ne želimo da se fond za oporavak koristi za krpanje rupa u nacionalnim proračunima. Naša gospodarstva moraju postati zelenija, čišća i više digitalna”, izjavio je zastupnik Siegrfried Muresan (EPP, Rumunjska).

“Mehanizam za oporavak i otpornost dvostruka je pobjeda - ublažava socijalne posljedice pandemije covida-19 kratkoročno, a dugoročno nam omogućava da učinimo veliki korak naprijed u zelenoj i digitalnoj tranziciji”, izjavila je Eider Gardiazabal Rubial (S&D, Španjolska).

Muresan i Rubial su parlamentarni izvjestitelji za ovu uredbu iz redova dviju najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu.

Uvjet da bi NGEU i Mehanizam za oporavak i otpornost mogli početi funkcionirati jest da države članice ratificiraju odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a, što je jamstvo da se Komisija može na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura. Hrvatska je bila među prve tri zemlje članica koja je ratificirala tu odluku.

Do sada su to učinili Cipar, Hrvatska, Slovenija, Portugal, Francuska i Bugarska. Očekuje se da će cijeli postupak ratifikacije biti dovršen u drugom tromjesečju ove godine.

Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjen za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Sredstva će biti isplaćivana nakon što države članice ispune ciljeve koje su postavile u svojim nacionalnim planovima, s tim da će moći unaprijed dobiti 13 posto sredstava kao predfinanciranje.

Nakon što država članica dostavi svoj nacionalni plan, Komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca. Nakon toga, nacionalne planove treba odobriti Vijeće EU-a, koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom.

Države članice u svojim nacionalnim planovima trebaju voditi računa o specifičnim preporukama koje Komisija objavljuje svake godine u okviru Europskog semestra. Provedba nacionalnih planova treba ojačati potencijalni gospodarski rast, stvarati nova radna mjesta, osigurati gospodarsku, socijalnu i institucionalnu otpornost.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala hina.hr