Današnji umirovljenici sjećaju se sretnijih vremena kada se u mirovinu išlo s 55 godina starosti, kada se za izračun gledalo najboljih 10 godina te kada su mirovine iznosile nekih 70 posto od prosječne plaće.
Oni su zapravo neka međugeneracija – većina dobrih stvari iz prošlosti ih neće zahvatiti, ali barem zato neće morati raditi u 70-im godinama života, piše mirovina.hr.
Većina današnjih mladih trebala bi živjeti dulje od starijih generacija, što znači da će im u starosti trebati veća podrška države. Jedino rješenje europskih zemalja jest podići dobnu granicu za umirovljenje. Kod dizanja dobne granice za mirovinu moramo gledati još jedan podatak – koliko će od tih godina u mirovini, u prosjeku, biti “zdrave” godine, u kojima umirovljenik može uživati, a koliko će ih provesti u bolesti?
Hrvati će u mirovinu s gotovo 64 godine
Hrvati u prosjeku u mirovinu odlaze sa 61.8 godina starosti, a za 20 godina ćemo već biti na 63.9 godina starosti – dvije godine dodatnog staža ili samo kasnija aktivacija prava na mirovinu.
Najgore prolaze Italija, Nizozemska, Grčka i Finska koji će u prosjeku u mirovinu ići sa 68 godina starosti. Da bi došli do takvog prosjeka, ogroman broj ljudi bi morao raditi i nakon tog datuma, a zasigurno će dobar dio starijih od 70 još uvijek biti na tržištu rada.
Izvor: mirovina.hr