Prijava
Traži
Neovisno o tome imaju li visoku temperaturu, crijevnu virozu ili slomljenu nogu - kućnu njegu ne mogu si priuštiti. Liječnici su na mukama, ma koliko pojedine pacijente pokušavali uvjeriti kako je za njihovo dobro i dobro njihovih radnih kolega da ostanu kod kuće, oni to odbijaju.
- Svakog dana takvih je pacijenata sve više. Velik broj građana odlazi na posao toliko narušenog zdravlja da moraju potpisati formular kojim izjavljuju da na svoju odgovornost ne otvaraju bolovanje. U suprotnom, ja bih bila kriva ako im se stanje drastično pogorša. Kad ih pitam zašto se ne žele liječiti kod kuće, najčešće odgovaraju da bolovanje poslodavcu ne smiju ni spomenuti, dok jedna manja grupa pacijenata kaže kako obavlja preodgovoran posao na kojem ih nema tko zamijeniti - kaže dr. Branka Kandić-Splavski, dodajući da svaki put kada joj pacijent iz ordinacije ode nakon što je potpisao formular kojim odbija otvaranje bolovanja razmišlja kako mu pomoći. “Žao mi je tih ljudi. Rade puno radno vrijeme s temperaturom 39 ili 40 stupnjeva. Fizički radnici nam dođu rano ujutro po injekciju protiv bolova i odmah nakon toga odlaze na osam sati teškog rada. Rade sa slomljenim rukama i nogama, zaraznim kašljem... Svega se nagledamo - kaže dr. Kandić-Splavski.
Kako ističe, među onima koji odbijaju odlazak na bolovanje gotovo su 100 posto zaposleni u privatnim tvrtkama. Oni na državnim "jaslama" na bolovanje ne da odlaze po preporuci liječnika, nego ga i sami traže kada se iole ne osjećaju dobro.
Na bolovanje ne idu ni da bi njegovali bolesnu djecu
Liječnici ističu da bolovanja roditelji sve rjeđe otvaraju i kada trebaju ostati kod kuće da bi njegovali bolesno dijete. Tako se nerijetko događa da svoje mališane, pa čak i one sa zaraznim bolestima, odvode u jaslice i vrtiće. U najboljem slučaju, bolesna djeca završe na njezi kod baka i djedova.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
