Deficitarne struke

"Stručnjak sam za EU projekte, a dvije godine tražim posao"

Biti mlad i nezaposlen, nažalost, u Lijepoj našoj i nije priča za novosti. U kategoriji nezaposlenih više od 30 posto Hrvata mlađe je od 29 godina, a Splitu čak i više od 40 posto. No, kada vam u radnoj knjižici piše, uz magistar ekonomije, i kvalifikacija voditelja za izradu i nadzor projekata iz EU fondova, što se percipira deficitarnim zanimanjem, a dvije godine istodobno biti na burzi rada, definitivno je jasno da u našem društvo nešto ne štima.

Deset molba Ministarstvu
Dvadeset osmogodišnji Splićanin Ante Bekavac ima kvalifikaciju magistra ekonomije i voditelja za izradu projekata iz EU fondova, ali nema posao kao ni dvoje njegovih kolega s Ekonomije s kojima je zajedno nakon fakulteta prošao edukaciju za izradu i nadzor projekata iz EU fondova.

Nakon magisterija na splitskoj Ekonomiji, Zavod za zapošljavanje ponudio mu je besplatnu edukaciju za EU fondove u „Algebri“, što je Bekavac objeručke prihvatio očekujući da će mu dodatna, deficitarna edukacija brzo donijeti zaposlenje. No, kucajući na brojna vrata, od lokalne do državne razine, nije pronašao adresu koja je zainteresirana za njegove „deficitarne“ usluge. Čak ni za 1600 kuna iz projekta podrške zapošljavanju mladih.

-Iz nekih institucija ne dobijete odgovor ni nakon više upućenih molbi, a držim da bi bila elementarna pristojnost da se na molbu odgovori. Iz Ministarstva za regionalni razvoj i europske fondove dobio sam odgovor nakon više od deset upućenih molbi. Obavijestili su me, ako se pokaže potreba za mojim kvalifikacijama, da će uzeti u razmatranje moju molbu i javiti se - kaže nam Bekavac, dodajući da i sam ministar Branko Grčić svojim javnim izjavama zbunjuje zainteresirane za posao izrade projekata.

Split bez ureda za projekte
- Jedan dan slušate ministra Grčića koji kaže da će zaposliti 230 ljudi koji su mu potrebni za izradu projekata, i pošaljete molbu, potom nekoliko dana poslije ministar kaže da nema na tržištu rada ljudi s takvim kvalifikacijama, pa da nema onih koji su spremni raditi po 16 sati dnevno za sedam-osam tisuća kuna… Ja sam spreman raditi po 16 sati i za manje kuna, ali moram dobiti priliku - kaže nam Bekavac.

Iako splitsko-dalmatinska regija u odnosu na istarsku ili osječko-baranjsku bilježi preskromne rezultate u izvlačenju novca iz EU fondova, Bekavac na upućene molbe za angažman na tim poslovima nije dobio ni odgovor iz Županije. A grad Split čak nema ni ured za projekte iz europskih fondova.

- Javljao sam se na natječaje za volontiranje uz naknadu od 1600 kuna raspisane od grada Splita, međutim, nisam naišao na pozitivan povratni odgovor. To možda i ne čudi s obzirom na činjenicu da u društvu postoji slaba svijest o važnosti pripreme svih na izazove koje nosi ulazak u EU.

Tomu u prilog ide i stavljanje u mirovanje Splitske razvojne agencije od strane bivše gradske vlasti 2011. godine, upravo u trenutku kada se trebalo početi s pripremom projektne dokumentacije da bi se iz fondova izvuklo što više novca. Unatoč lošem osobnom iskustvu, ovaj Splićanin ne gubi nadu jer zna ako hoćemo povući 11, 7 milijarda eura iz EU fondova, koje nam stoje na raspolaganju do 2020. godine, da je za njih nužno napraviti projekte.

- Posla zaista ima napretek, i ako se brzo uhvatimo u koštac s problemima, ponajprije shvatimo kakve razvojne mogućnosti nam fondovi EU donose, još nije kasno za postizanje dobrih rezultata na ovom području. U protivnom, propustili smo veliku priliku te nećemo imati vremena za ispravak jer se namijenjena a neiskorištena sredstva iz jedne godine ne prelijevaju u sredstva za iduću. Ovaj mladi Splićanin, kojeg još nekoliko mjeseci dijeli od izlaska iz statističke kategorije mladih, ima razloga i za zadovoljstvo.

Naime, njegov projekt za Udrugu osoba s mentalnim oštećenjem prošao je, čime su osigurana sredstva za njeno jednogodišnje financiranje. Za „Slobodnu“ pojašnjava kako takve udruge uglavnom financira Grad, čiji je proračun u ozbiljnim financijskim dubiozama, ističući da bi projektima za te svrhe mogli povuci novac iz EU fondova.

Odbili ga zbog stručnosti
Javio sam se na natječaj Hidrografskog zavoda u Splitu za kontrolora napretka projekata EU-a. Istina, u natječaju se tražila viša stručna sprema, a kako imam visoku, odgovorili su mi da sam prekvalificiran za to radno mjesto. Kada sam im predložio da ću priložiti diplomu s višom stručnom spremom, jer sam dobio i tu diplomu nakon treće godine ekonomije, rekli su mi da se ne trudim i ne gubim vrijeme, da sam prekvalificiran. Tada sam shvatio da je to mjesto već nekome namijenjeno.