Svaka treća nezaposlena osoba mlađa je od 29 godina

Hrvatska se, po stopi nezaposlenosti mladih osoba, svrstava na visoko treće mjesto u Europi, a lošiju statistiku od nas, prema posljednjim podacima Eurostata (statističkog ureda Europske unije), imaju samo Španjolska i Grčka. Konkretno, u Hrvatskoj je, prema Eurostatu, u kolovozu ove godine bilo nezaposleno čak 36,3 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine, u Grčkoj 42,9 posto, a najlošije stoji Španjolska s 46,2 posto.

Da je nezaposlenost mladih jedan od najvećih problema na tržištu rada u Hrvatskoj, potvrđuju i nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema kojima je gotovo svaka treća nezaposlena osoba mlađa od 29 godina.

Tome nije pomogao ni projekt “Mladi na tržištu rada”, kojim je Zavod u zadnje dvije godine pokušavao smanjiti njihovu nezaposlenost. Taj se problem u našoj državi, “zahvaljujući” dugogodišnjem izostanku osmišljene politike zapošljavanja mladih i krajnjem neskladu obrazovnog sustava i tržišta rada, vuče već godinama, a kriza je stanje dodatno pogoršala.

Tijekom 2003. godine, kad je u državama EU-a prosječna stopa nezaposlenosti među mladima bila oko 18 posto, u Hrvatskoj je stopa bila dvostruko veća, čak 35 posto. Tijekom 2008. godine pala je na manje od 22 posto, da bi u protekle tri godine ponovno narasla.

- Kada krene zapošljavanje, mladi se najlakše i najbrže zapošljavaju jer prihvaćaju bilo kakve poslove za bilo kakvu plaću. Mladima nije teško naći posao, ali je pitanje kakav je to posao, je li u struci i koliko dugo će ga uspjeti zadržati. Oni imaju višestruki problem - u početku nemaju radno iskustvo, a ne mogu ga ni steći na poslovima od tri ili četiri mjeseca. Također, u krizi će mladi radnici često prvi izgubiti radna mjesta - objašnjava Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada i bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Dodatni problem je, potvrđuje ona, što u Hrvatskoj obrazovanje ne slijedi tržište rada, što znači da upisne kvote, vrste obrazovnih programa i vještine i znanja koje se stječu obrazovanjem nisu usklađeni s onim što poslodavci danas traže.

Kriza je i na svjetskoj je razini ‘pokosila’ mlade
I svjetske statistike potvrđuju kako je na tržištu rada globalna kriza najjače pogodila upravo mlade. Međunarodna organizacija rada (ILO) u godišnjoj studiji o zaposlenosti mladih upozorava kako je generacija koja stiže na tržište u doba recesije izložena nezaposlenosti i nesigurnosti radnog mjesta, a uz to je i prisiljena prihvatiti niže plaće.

ILO navodi i kako je kolektivna frustracija mladih jedan od pokretača prosvjeda održanih ove godine u cijelom svijetu jer im je sve teže naći posao, osim na određeno vrijeme ili na pola radnog vremena. Zbog toga se, navodi se u izvješću, dio mladih povlači s tržišta rada i privremeno odustaje od traženja posla, nastavljajući studij ili čekajući bolja vremena u roditeljskom domu. U izvješću se ističe i kako je stanje dramatično u Irskoj gdje je 2007. godine bilo svega devet posto nezaposlenih mladih ljudi, dok je u 2011. ta stopa skočila na 27,5 posto, a stvarna brojka (uključujući kategoriju koja je privremeno odustala od traženja posla) iznosi čak 46,8 posto.