Svaki peti radnik na sudu, poslodavci računaju na sporost pravosuđa!

Posljednja je moda da u postupku, kad zaposlenik i dobije za pravo, nema od koga naplatiti potraživanje, jer je gazda propao, kaže Sever.

Trenutačno je pred sudovima oko 200.000 radnih sporova. Podaci posljednjih nekoliko godina pokazuju da se u sudnice godišnje slije između 11.000 i 20.000 novih predmeta iz tog područja. Ispada tako da svaki peti radnik u Hrvatskoj čeka na sudski poziv i sudsko razrješenje svojih nevolja. A gomila zaostalih spisa, vjeruju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), posljedica je trajanja parnice od pet, pa do sedam godina. Sindikati, pak, zabavljeni referendumom teško da za svoje članove u sudskom sporu mogu išta učiniti. U sporom pravosuđu pravna pomoć nema neki poseban učinak. Kao ni eventualno vrednovanje što je za ugled sindikata važnije, uspjeh u referendumu ili osiguranje dostojne pravne zaštite.

»Svi ti podaci kažu da instruktivno zakonsko rješenje, po kojem radne sporove treba rješavati s prednošću u odnosu na ostale parnice, ne tjera dovoljno suce da tako i postupaju«, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.

Gdje je izlaz? Pokušalo se promjenom odvjetničkih tarifa kako bi snižena cijena braniteljskih usluga omogućila lakše podnošenje trajanja spora. Rezultat - nula. Naime, tarifa od 2000 kuna za cijeli prvostupanjski postupak, 600 za žalbu i 800 za ovrhu nisu promijenili ni broj novih niti brže rješavanje već pokrenutih radnih sporova.

»Problem nastaje na početku. Kako računati na brzi postupak u radnom sporu, ako se na prvo zakazivanje ročišta mora čekati i po dvije godine«, kaže Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e. Što to čekanje znači za ženu izloženu mobingu ili za trudnicu kojoj su uskraćena prava, ne treba objašnjavati. Prva pobjegne od mobinga, druga rodi dijete i više ne može računati na trudnički status.
Statistika Općinskog građanskog suda u Zagrebu kaže da je nesporno najviše povoda za tužbu - plaća. Zatim slijedi oko 1700 tužbi zbog otkaza, a 900 spisa se otvara iz nekog drugog radnopravnog razloga. I tako svake godine već godinama.

U »Palači pravde« na Vukovaraskoj uočen je, međutim, trend pada broja riješenih predmeta u posljednjih nekoliko godina. Uz konstantno približno jednak priljev novih spisa, u posljednje tri zadnje godine broj rješenja je prepolovljen, s 10.000 na nešto više od 5000.

»Podaci govore o tome da je radniku nemoguće očekivati da će dolaskom na red bilo što uspjeti. Posljednja je 'moda' da u postupku, kad zaposlenik i dobije za pravo, nema od koga naplatiti potraživanje, jer je gazda propao. Poslodavac računa na spori sud, daje otkaze, uskraćuje plaće..., a u međuvremenu zatvori tvrtku, osnuje novu i presuda se nema gdje ostvariti«, objašnjava Krešimir Sever.
Čelnik HUP-a Damir Kuštrak kaže, pak, da se, prema njihovim podacima, i dalje, kao i u prethodnom sustavu, 90 posto sporova rješava u korist zaposlenika. »Poslodavci jednostavno nemaju drugog načina da se zaštite od loših ili nepotrebnih radnika«, dodaje Kuštrak.

»Godine potrebne za dovršenje sudovanja iznimno pogađaju tzv. nedovoljno stare radnike, generaciju između 50 i 60 godina. Dobiju li otkaz, jednostavno više nemaju novu šansu za zapošljavanje. A šansu za dobivanje radnoga spora sam opisala«, zaključuje Sanja Sarnavka.

Kuštrak: Poslodavcu nije lako dati otkaz
Poslodavcu nije jednostavno dati otkaz, kao što se to vjeruje. Ako izgubi spor, a spor potraje nekoliko godina, on će morati nadoknaditi zaostatke i kamate, makar je u trenutku otkaza taj čin imao opravdanja za poslovanje.

Sever: Ništa od sudova za radne sporove
Tražili smo da se zbog takva stanja s radnim odnosima uvedu ili posebni tzv. radni sudovi ili pak da se na postojećim sudovima uvedu odjeli samo za rješavanje radnih sporova. Zasad ni riječi o tim prijedlozima sa službenih mjesta.

Sarnavka: Gdje su radne inspekcije?
Navedite mi ijednu lokalnu sredinu u Hrvatskoj s radnom inspekcijom kojoj bi se radnik s povjerenjem obratio na prvom koraku u zaštiti svojih prava. Jer, ni u glavnom gradu na tu zaštitu teško da mogu ozbiljno računati.