BERBA GROŽĐA: Iz ćelije u vinograd

Sve više poduzetnika za radove traži pomoć zatvorenika

Već idućeg tjedna na području Dalmacije počet će berba grožđa za koju se uvijek traži »ruka više«, a nužna radna snaga i ove će se godine naći u redovima - zatvorenika. Naime, manja vinogradna područja koja su izloženija suncu, a time i suši, kao što je to zaštićeno područje Bucavca kod Primoštena, već je pobrano, dok se trenutačno s ostalih vinogradnih površina bere bijelo grožđe koje je osjetljivije na sušu i ranije dozrijeva. Prava berba, dakle, tek slijedi, a s njom i potraga za beračima.

Osim braće Ante i Zdravka Kursana, koji su prošle i ove godine zatražili radnu pomoć zatvorenika koji kaznu zatvora odslužuju u šibenskom zatvoru, i to za berbu na svojim vinogradima u Jadrtovcu, na taj se korak, doznajemo, spremaju i drugi vinogradari koji imaju veće površine pod nasadima vinove loze.

Mnogi su već pomislili da će na kratkotrajnu slobodu, odnosno u berbu grožđa i najpoznatiji pritvorenik koja se nalazi u šibenskom zatvoru - Dragan Paravinja, kojeg se tereti za ubojstvo maloljetne Antonije Bilić i za dva pokušaja silovanja. No, ništa od toga jer, kako doznajemo u Upravi za zatvorski sustav pri Ministarstvu pravosuđa, radni angažman odnosi se samo na zatvorenike, a ne i na pritvorenike.

Izlazak iz kaznionica zbog radnog angažmana na poljima i sličnim radovima dopušten je i zatvorenicama, no one to pravo u slučajevima berbe poljoprivrednih kultura ne koriste, ali su zato angažirane na drugim lakšim poslovima.

Mnogi su odmah pomislili da će na kratkotrajnu slobodu, odnosno u berbu grožđa i najpoznatiji pritvorenik koja se nalazi u šibenskom zatvoru - Dragan Paravinja, ali na njih se radni angažman ne odnosi, nego samo na zatvorenike.Kako doznajemo u Upravi za zatvorski sustav, u zatvorima na području Dalmacije (Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar) tijekom prošle godine tvrtka A. G. E. Inženjering iz Splita zatražila je više zatvorenika iz splitskog zatvora na Bilicama za berbu maslina. Iz tvrtke Makarska iz Zadra ove su godine zatražili angažman zatvorenika iz zadarskog zatvora na berbi višnje maraske.

Zatvorenici koji zatvorsku kaznu odslužuju u Puli također su imali priliku izići iz zatvora jer su se tražili sezonski radnici za čišćenje plaža. Tako su zatvorenici u ljetnim mjesecima mogli barem nakratko uživati u pogledu na ljetne morske radosti, a po obavljenom poslu vraćali bi se u svoje tmurne ćelije. Priliku za kraće radne izlete imaju i zatvorenici koji kaznu odslužuju u zatvorima u unutrašnjosti Hrvatske. Traženi su, doznajemo, za branje ambrozije, a tom su se poslu odazvali zatvorenici iz zatvora u Bjelovaru i Zagrebu. Za poslove na održavanju u Muljavi javili su se zatvorenici koji svoj dug prema državi odrađuju u Karlovcu.

Prvi će se put ove godine zatvorenici angažirati i u berbi jabuka. Kako doznajemo od Zrinke Oreb iz Uprave za zatvorski sustav, u berbu jabuka za koji dan kreću zatvorenici iz Požege.

»Rad, kao jedno od prava zatvorenika, utvrđen je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora i važan je faktor tijekom izdržavanja kazne koji, osim ostalog, pridonosi boljoj pripremljenosti za život na slobodi. Naime, kroz usvajanje radnih navika i osposobljavanje za određene poslove povećavaju se mogućnosti zapošljavanja po izlasku iz zatvora«, kaže za Vjesnik Branko Peran, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav. Zatvorenici se potiču na rad zbog stjecanja stručnog znanja i iskustva, osposobljavanja te radi tjelesnih i duševnih potreba. Rad, ističe ravnatelj Peran, nije obvezan, nego dobrovoljan.

Usvajanjem radnih navika i osposobljavanjem za određene poslove povećavaju se mogućnosti zapošljavanja po izlasku s izdržavanja kazne, kaže Branko Peran, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.Kaže da zatvorenici rade u zatvorskim radionicama, na pomoćnim poslovima, ali i onim intelektualnim (režijski poslovi). Izvan kaznionica angažirani su u trgovačkim društvima Lipovica i Orljava.

Zatvorske radionice većinom su organizirane u odjelima za rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, a u njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, šljunčarenja, eksploatacije kamena, izrade betonske galanterije i slično. Kad je riječ o pomoćno-tehničkim poslovima u zatvorima i kaznionicama, zatvorenici najčešće rade na održavaju čistoće prostorija i kruga zatvorske ustanove, na pranju vozila, bojanju, pomoćnim poslovima u praonici rublja, zatim u kuhinji, skladištima i slično. Izvan kaznionica i zatvora zatvorenici mogu, saznajemo, obavljati poslove u pilani, građevinarstvu, uređenju okoliša, na poslovima utovara i istovara, u poljoprivredi i slično.

U najvećem broju slučajeva zatvorenici su u zatvorima radno angažirani na režijskim poslovima za vanjskog poslodavca unutar i izvan zatvora, a vrsta posla ovisi o ponudi na tržištu, odnosno potrebama poslodavaca. U zatvorima u Gospiću i Zagrebu organizirana je poljoprivredna proizvodnja većeg opsega, pa je i angažman zatvorenika tamo veći nego u drugim ustanovama. U Gospiću zatvorenici rade na uzgoju ovaca i svinja, dok je u Zagrebu riječ o proizvodnji povrća za osobne potrebe.

Ravnatelj Peran ističe značaj suradnje s lokalnom i regionalnom zajednicom na čijim se prostorima nalaze kaznionice. Shodno tome, Uprava nastoji sustav izvršavanja kazne zatvora približiti socijalnoj zajednici u kojoj djeluje. Ne čudi stoga što se sve češće sklapaju ugovori o zapošljavanju zatvorenika izvan zatvora, kao što je to slučaj zapošljavanja u Hrvatskim šumama, gradskim komunalnim poduzećima, županijama, kod privatnih poslodavaca...

»Rad zatvorenika smatra se jednim od najvažnijih tretmanskih postupaka u ostvarivanju svrhe izdržavanja kazne zatvora, odnosno rehabilitacije zatvorenika i smanjenju recidivizma. On je bitna kategorija i zbog zadržavanja radnih vještina i znanja zatvorenika. Sve to zajedno pridonosi lakšem pronalaženju posla nakon isteka kazne i otpuštanja na slobodu«, kaže ravnatelj Peran.
Zahtjevan posao neisplativ nezaposlenima

Berba grožđa na plantažama Dalmacijavina u Drnišu, koje se prostiru na 215 hektara, svake godine predstavlja zahtjevan posao na kojem se traži sezonska radna snaga. Cijena od 35 lipa po ubranom kilogramu grožđa nije privlačna nezaposlenima i onima koji žele dodatnu zaradu. Izračunali su, naime, da za 6 dana ustrajnog rada mogu ubrati pola tone grožđa i za to dobiti 450 kuna. Iznos, očito, nije primamljiv, jer je riječ o berbi od samo nekoliko dana, pa se na veću zaradu i ne može računati.