Kuna ojačala prema švicarskoj valuti

Švicarski franak slabi, kreditne rate padaju

Mjesečna rata kredita od 500 franaka prije samo tjedan dana u kunskoj je protuvrijednosti iznosila 3.130 kuna, a jučer 3.035 kuna, što znači da se zbog kretanja tečaja u tjedan dana smanjila za stotinjak kuna.

Kuna je i jučer ojačala prema švicarskom franku, i to za 0,65 posto, pa najnoviji srednji tečaj franka na tečajnici HNB-a iznosi 6,07 kuna. Tečaj franka prema kuni zadnji je put ispod razine od 6,1 kunu bio sredinom rujna prošle godine, a još prije tjedan dana bio je na 6,26 kuna za franak.

Sad već višednevni trend pada franka prema kuni posljedica je naravno njegova kontinuiranog slabljenja prema euru na međunarodnim financijskim tržištima unazad tjedan dana.Tečaj franka na domaćoj tečajnici obično ne pada ispod 6,2 kune jer su pritisci na jačanje franka još jaki, međutim, ne ide više bitno ni iznad te razine budući da ona odgovara paritetu koji Švicarska središnja banka (SNB) već dulje vrijeme brani prema euru, ne dopuštajući da franak jača ispod razine od 1,2 franka za euro.

SNB dakle već dulje vrijeme brani svoju valutu od snažnijeg dodatnog jačanja prema euru, pri čemu na spomenutoj razini intervenira otkupom eura i otpuštanjem svoje valute. Međutim, u zadnjih nekoliko dana nema ni potrebe da intervenira u tom pravcu budući da je franak sam počeo tržišno slabiti prema euru, prešavši granicu od 1,2 franka, ali ovaj put u željenom pravcu, prema gore, odnosno prema 1,246 franaka, što je jučerašnja, te najviša razina u posljednjih 15 mjeseci.

Protiv takvih kretanja SNB nema ništa, budući da priželjkuje deprecijaciju domaće valute, jer jaki franak prijeti švicarskom izvozu i gospodarskom rastu uslijed čega je SNB bio i prisiljen odrediti »liniju obrane«. Protiv slabljenja franka naravno ništa nemaju niti hrvatski dužnici s kreditima uz valutnu klauzulu u francima, koje SNB posredno štiti kada štiti svoju valutu od aprecijacije.
Pitanje bez odgovora

Budući da franak, kako smo pojasnili, zadnjih dana slabi prema euru, a kuna prema euru ostaje na stabilnim razinama, tako onda franak slabi i prema kuni, što predstavlja olakšanje i za domaće dužnike kojima su se rate kredita trenutno tako barem malo smanjile.

Primjerice, mjesečna rata kredita od 500 franaka prije samo tjedan dana u kunskoj je protuvrijednosti iznosila 3.130 kuna, a jučer 3.035 kuna, što znači da se zbog kretanja tečaja u tjedan dana smanjila za stotinjak kuna.

Euro na inozemnim tržištima jača prema franku posebice nakon što je Europska središnja banka prošli tjedan otklonila očekivanja za dodatno sniženje svog ključnog kamatnjaka koji je ionako na već niskoj razini od 0,75 posto.

Odustajanje od njegova daljnjeg spuštanja tumači se kao signal da ECB procjenjuje da se dužnička kriza u eurozoni više ne produbljuje, čime kreira određeni optimizam na tržištima, a što su očekivanja optimističnija, to je potražnja za valutama koje se poput franka smatraju sigurnim lukama manja.

Na pitanje hoće li franak i dalje slabiti ili je ovo samo kratkotrajni predah, nitko nema odgovor. Jasno je samo to da tečaj franak/euro snažno reagira i ovisi o izgledima za izlaz iz gospodarske krize, prvo eurozone, a onda i o širem globalnom oporavku, jer dok kriza traje, ulagači gledaju da kapital preusmjeravaju prema najsigurnijim oblicima investiranja, a takvim se prije svega smatraju zlato i švicarski franak.

Što neizvjesnost bude manja i što naznake eventualnog oporavka budu jasnije, to bi trebala biti i manja potražnja za valutama odnosno robama koje se tretiraju kao čuvari vrijednosti u turbulentnim vremenima.

Oprezne prognoze
Pitanje je dakle dokle će trajati globalna kriza i kada se može očekivati oporavak. Analitičari Svjetske banke u najnovijem su izvješću o ekonomskim izgledima objavili kako im se čini da je, četiri godine nakon izbijanja globalne financijske krize, najgore prošlo, no upozoravaju da je globalno gospodarstvo i dalje krhko.

U ovoj godini očekuju globalni rast, no smanjili su njegovu procjenu, dok postupno ubrzavanje očekuju u 2014. I čelništvo EBRD-a konstatiralo je kako je gospodarska kriza u novoj Europi dosegnula dno te da smo ponovo na uzlaznoj putanji.

Svi su ipak oprezni u predviđanju daljnjeg kretanja globalnog oporavka, a kao najveća prijetnja svjetskom gospodarskom oporavku spominje se SAD-ov dug, kao i dužnička kriza u eurozoni, koja je nekako u zadnje vrijeme u drugom planu, mada dio čelnika eurozone već upozorava kako je tečaj eura na previsokim razinama, pa i to treba uzeti u obzir.

Značajnija odstupanja ne treba očekivati
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da su ovakva tečajna kretanja posljedica činjenice da je ipak došlo do određene stabilizacije stanja u eurozoni pa je poraslo i povjerenje investitora u financijsku imovinu nominiranu u eurima koja onda nosi i veći prinos, stoga se investitori odlučuju za nešto rizičnija, ali profitabilnija ulaganja.

Tečaj euro/franak primakao se tako razini od 1,25 franaka za euro, međutim značajnija odstupanja ne treba očekivati.

Iako je određeni napredak postignut, eurozona treba nastaviti raditi na strukturnim reformama, zaključuje Šantić.