Svijet očekuje novi udar krize

Svjetska ekonomija će se vrlo brzo suočiti sa novim, visokim padom proizvodnje, valom bankrota i porastom nezaposlenosti, ocjena je ekonomista moskovskog Instituta za globalizaciju i socijalna kretanja (IGSO).

Ekonomisti IGSO predviđaju da će novi krizni val veoma ozbiljno pogoditi i rusku privredu, u uvjetima kad se očekuje novi, osjetan pad cijena nafte i drugih strateških važnih sirovina, prenosi agencija Finmarket.

Ruski stručnjaci u svojoj analizi navode da je obuzdavanje globalne ekonomske krize u proteklih nekoliko mjeseci postignuto zahvaljujući ogromnim sumama novca koje su, širom svijeta, date ugroženim kompanijama i bankama.
Suma financijske pomoći koju su dobile najugroženije svjetske kompanije i banke premašuje dvije tisuće milijardi dolara, što je omogućilo globalnoj privredi da se riješi ranijih dugova, plati tekuće narudžbe i ugovori nove, ističe se u analizi IGSO.

'Financijske veze među kompanijama su ponovo normalizirane, tržišta vrijednosnih papira su počela nadoknađivati gubitke. Povećane su i cijene sirovina, ali se potražnja, u cjelini gledano, nije povećala', ističe Boris Kagarlicki, direktor IGSO.
Kagarlicki naglašava da je umjetno povećanje platežnih mogućnosti poslovnih struktura u svijetu samo u minimalnoj mjeri uticalo na stabilizaciju potražnje.

Šef IGSO smatra da novac namijenjen oživljavanju proizvodnje nije raspoređen ravnomjerno, već je, uglavnom, 'pao' u ruke krupnih poduzetnika, što nije rezultiralo najboljim efektima. Period umjetne stabilizacije se, prema riječima Kagarlickog, bliži svome kraju, što potvrđuju i mnogi pokazatelji o naglom gomilanju zaliha nafte i drugih sirovina u SAD, Europi i Kini.

'U skladištima se uvećavaju zalihe robe, jer ne postoji potražnja. Stabilizacija se približava kraju koji će nastupiti krajem ljeta', tvrdi Kagarlicki.

On navodi da skok cijena nafte i drugih sirovina, uočen na tržištu u protekla dva mjeseca, nije bio posljedica realnog skoka potražnje, već očekivanog poboljšanja globalne makroekonomske situacije. Većina velikih svjetskih kompanija je u takvoj poslovnoj klimi uspjela da odloži isplatu svojih dužničkih obaveza, ali ne i da problem dugova riješi na trajniji i zadovoljavajući način.

Uslijed svih spomenutih razloga sada su se stekli uvjeti za novo veliko sniženje rentabilnosti u poslovanju proizvodnih i drugih kompanija, a jedino što može još odložiti takav nepovoljan ishod su novi državni paketi financijske pomoći, zaključuje ruski stručnjak.