Hrvatska Vlada odbila prijedloge za reformu mirovinskog sustava
Minimalan staž potreban za odlazak u prijevremenu mirovinu trebalo bi povisiti s 35 na 37 godina i vrijeme ranijeg odlaska u mirovinu skratiti na tri godine. Olakšicu koju koriste dugogodišnji osiguranici trebalo bi ukinuti ili u najmanju ruku povećati dob i staž za korištenje prava na mirovinu bez umanjenja za dodatne dvije godine.
Prenisko je postavljena i penalizacija, odmah bi trebalo ukinuti pravo na povlačenje 15 posto mirovine iz drugog stupa kao i mogućnost povrata novih umirovljenika iz drugog u prvi stup.
Jednako tako potrebno je osigurati konvergenciju, odnosno približavanje, povlaštenih mirovina mirovinama iz općeg sustava. Pritom treba započeti zatvaranje dijela posebnih režima za nova stjecanja prava ili stjecanje novih prava značajno ograničiti, što se posebno odnosi na širenje prava braniteljske populacije.
To su samo neki od prijedloga Svjetske banke hrvatskoj Vladi izneseni u analitičkoj podlozi Svjetske banke o primjerenosti mirovina u Hrvatskoj koja je dostavljena Plenkovićevoj vladi u srpnju 2019. Svjetska banka pripremila je za Vladu 17 analitičkih podloga, na temelju kojih se krojila Strategija 2030., te ih je ovih dana sve i objavila.
Vlada je, međutim, odbila reformske prijedloge Svjetske banke vezane uz mirovine i mirovinski sustav. Sugestije Svjetske banke nisu nove, a često ih ponavlja i Europska komisija. Uz demografska i fiskalna ograničenja jedini način da se osigura održivo povećanje mirovina u RH je povećanje radnog staža, navodi Svjetska banka.
Ako se sadašnji kratki radni staž zadrži, u budućnosti će trebati smanjivati relativnu razinu mirovina kako bi se održala fiskalna stabilnost. Izbor je između duljeg rada i nižih mirovina, tvrdi Svjetska banka koja je, inače, blisko surađivala s Hrvatskom na uvođenju dvostupnih mirovina.
Svaki od prijedloga Svjetske banke iznimno je osjetljiv te bi vjerojatno digao na noge i sindikate i braniteljsku populaciju, pa ne čudi što ih Vlada, nakon što je 750 tisuća građana stalo iza sindikalne akcije ‘67 je previše’, nije uzela u razmatranje. No, to ne znači da su problemi nestali jer sve moguće simulacije pokazuju da će se s godinama udio mirovina prema plaćama smanjivati, a javni izdaci za mirovine rasti zbog starenja stanovništva.
Na svakih 100 novih umirovljenika, danas ih 45 odlazi u prijevremenu mirovinu, pa je, kaže Svjetska banka, intervencija u taj segment prioritetna. Svjetska banka nije sretna ni time što je umirovljenicima omogućeno da rade 4 sata uz zadržavanje mirovine.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Večernjeg lista.