Tek više zaposlenih diže maloprodaju

Konačni podaci kretanja trgovine na malo u listopadu potvrdili su prve procjene, pišu u srijedu analitičari RBA u svojim dnevnim analizama. U listopadu je promet od trgovine na malo nastavio usporavati s rastom. Prema podacima DZS-a, trgovina na malo je u spomenutom mjesecu porasla na godišnjoj razini 0,3 posto realno, što je znatno manje od očekivanja analitičara RBA i tržišnoga konsenzusa (+1,2 posto). Nominalni godišnji rast iznosio je 1,5 posto. Skroman rast posljedica je intenziviranja negativnih trendova na tržištu rada, koji imaju najznačajniji utjecaj na maloprodaju. S druge strane, pozitivna stopa uglavnom je posljedica baznog učinka s obzirom na to da je u listopadu prošle godine promet u maloprodaji pao 15,4 posto realno. Osim toga, podaci po sektorima pokazuju da je godišnji rast prometa u maloprodaji velikim dijelom rezultat rasta cijena goriva. Promatrajući trgovinu na malo po trgovačkim strukturama, vidimo da je godišnjem rastu trgovine na malo najviše pridonio rast prodaje motornih goriva i maziva za 12,6 posto, što je, pak, u velikoj mjeri rezultat rasta cijena goriva koje su u promatranom razdoblju porasle prosječno 15,4 posto. Osim motornih goriva i maziva, značajan je rast još zabilježen u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama (+20,1 posto godišnje), ali je udio tog sektora u ukupnoj maloprodaji razmjerno mali (6,2 posto). U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad trgovine na malo, najviše je utjecalo smanjenje potrošnje u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama od 2,5 posto budući da čine nešto više od trećine ukupnog prometa. Značajan pad zabilježen je još je kod prodaje tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda (-4,7 posto), knjiga i novina, papirnate robe i pisaćeg pribora (-13 posto), namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo (-9,1 posto) te aparata za kućanstvo (-2,2 posto). Nastavak usporavanja rasta trgovine na malo u listopadu pokazuje da se o oporavku maloprodaje još ne možemo govoriti s obzirom na to da rast nije generiran rastom standarda, nego je najvećim dijelom posljedica baznog učinka i rasta cijena energenata, koji će i do kraja godine imati najizraženiji povoljan utjecaj na maloprodaju. Osim toga, povoljan utjecaj vjerojatno će doći i od ukidanja više stope takozvanog kriznog poreza, čime su rasterećene skupine viših dohodaka s većim kapacitetom za potrošnju. S druge strane, i dalje očekujemo pogoršavanje kretanja na tržištu rada, odnosno rast nezaposlenosti, a oporavak potrošnje stanovništva naposljetku ovisi o stvaranju novih radnih mjesta i povećanju raspoloživog dohotka. Bez obzira na kratkotrajne pozitivne učinke koje čimbenici poput ukidanja 'kriznog poreza' mogu imati na maloprodaju, potrošnja će se oporaviti tek nakon oporavka tržišta rada. Na razini cijele godine očekuju da će se u maloprodaji zabilježiti pad od oko tri posto, dok oporavak uz blage stope rasta očekujemo sljedeće godine.

Tagovi: maloprodaja, zaposlenost, zapošljavanje, porez, zakon o radu
Četvrtak, 16.12.2010. / Daniel Patrik Brčić, vjesnik.com