Prijava
Traži
U Bugarskoj minimalna plaća iznosi 286 eura ili 1,62 euro po satu, Latviji 430, Rumunjskoj 446, a Hrvatskoj 506 eura mjesečno ili 2,89 eura po satu.
Dok se u Hrvatskoj, a i zemljama širom Europske unije, lome koplja oko minimalne zarade radnika na nacionalnoj razini, ovogodišnji izbori za Europski parlament su donijeli jedan novi moment.
Naime, uslijed trenda opadanja popularnosti stožernih političkih opcija (pučana, socijaldemokrata, liberala) te jačanja zelenih, populista i lijevih/desnih ekstremista, za izglasavanje ključnih ljudi EU, prije svega predsjednika/ice Europske komisije Ursule von der Leyen, je stvorena svojevrsna velika koalicija pučana i socijaldemokrata. Za njezino sklapanje je bio nužan koalicijski sporazum koji, kao uostalom i svaki drugi politički dokument, predstavlja katalog želja i populističkih poteza.
No, u nizu takvih više ili manje poznatih, stavki je sada i minimalna plaća na razini čitave EU! Iako na prvi pogled to izgleda kao ostvarenje sna svakog "istinskog europejca", na drugi pogled će to svakom prosječnom građaninu, da ne kažem ekonomistu, zvučati kao utopija. Naime, već i sam pogled na Eurostatove podatke o minimalnoj plaći za prvi kvartal 2019. (koji su temeljem različite metodologije izračuna u zemljama članicama Unije svedeni na "hrvatsko" poimanje standardne minimalne mjesečne plaće za puno radno vrijeme u bruto iznosu) pokazuje da je to nemoguća misija. Za primjer, u Luksemburgu je minimalna mjesečna bruto plaća 2071 euro ili 11,55 eura po satu, u Irskoj 1656, Belgiji 1593, Njemačkoj 1557, eura a u Francuskoj i V. Britaniji nekoliko desetaka eura ispod toga iznosa.
S druge strane, u Bugarskoj minimalna plaća iznosi 286 eura ili 1,62 euro po satu, Latviji 430, Rumunjskoj 446, a Hrvatskoj 506 eura mjesečno ili 2,89 eura po satu. Ostali su negdje između toga. Već i sama razlika između 2071 eura i 286 eura dovoljno pokazuje da postizanje racionalnog i održivog prosjeka nije moguće. Toga su svjesni i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) gdje stoga upozoravaju da je s obzirom na razlike između pojedinih članica, minimalna plaća još uvijek pitanje koje se treba rješavati na nacionalnoj razini u skladu s okolnostima svake pojedine članice. "Protivnici uvođenja europske minimalne plaće smatraju kako bi provođenje takve politike zbog strukturnih razlika između ostaloga, ugrozilo konkurentnost nekih država. Hrvatski uvjeti poslovanja itekako su različiti od npr. njemačkih, dakle startne pozicije poduzetnika su bitno različite.
Bez značajnih promjena u našem okružju teško da ćemo primjerenim korakom stići njemačku minimalnu plaću u iznosu od 1550 eura", kažu u HUP-u. Na istom tragu su i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) gdje ističu da su plaće jedna od varijabli u poslovanju pojedinih tvrtki, i ovisne su o čitavom nizu faktora te je svaki pokušaj njihovog numeričkog iskazivanja kao arbitrarno određene veličine izvan konteksta ukupnih poslovnih rezultata svake tvrtke iznimno opasan i gotovo nemoguć posao.
Ostatak članka pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
