Tko bude imao sreće da ne dobije otkaz mogao bi pasti na minimalac: zbog ‘korone‘ se sprema zakon koji će mnogima smanjiti plaće

Dok traje epidemija

IAKO JE NIZ PORTALA PRENIO OVU VIJEST OVO SU NESLUŽBENE INFORMACIJE

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava rekli su da informacije iz "Radnog prava" ne mogu potvrditi niti demantirati jer ni sami još ne znaju kakav će biti konačni prijedlog zakona.

Ono što je obljavljeno po medijima, tvrde, zapravo je jedan u nizu radnih materijala, koji nije trebao izaći u javnost. No, potvrdili su da se priprema zakonsko rješenje određenih problema u radnome pravu, koje u sadašnjoj situaciji treba riješiti.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema zakon koji bi za vrijeme epidemije koronavirusa stavio izvan snage neke odredbe Zakona o radu. Zvao bi se Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, te bi bio donesen u najkraćem mogućem roku.

Mnogi detalji o rješenjima ovoga zakona se još uvijek pripremaju te o njima slijede razgovori sa socijalnim parterima – sindikatima i poslodavcima.

Stručni časopis Radno pravo piše kako bi se ovim zakonom derogirale mnoge odredbe postojećeg ZOR-a za vrijeme trajanja epidemije. Poslodavcima bi se omogućilo smanjivanje plaće putem pravilnika o radu do razine minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava.

Praktično bi se ukinuli i kolektivni ugovori, tj. dala bi se mogućnost poslodavcu da jednostrano stavi van snage pojedine odredbe kolektivnog ugovora.

Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašenja epidemije COVID-19 navodno će dati pravo poslodavcu da ponudi radniku na potpis dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme, a time i prvotno ugovorena plaća.

Legalizirale bi se već postojeće odluke poslodavaca koji su organizirali dijelove poslovnog procesa izvan radnog mjesta i omogućili zaposlenima rad od kuće.

Navodi se i mogućnost izmjena rasporeda radnog vremena radnika, isključenje dosadašnjih obveza savjetovanja poslodavaca s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća. Poslodavcima bi se nastojalo omogućiti i da odluku o godišnjem odmoru donose bez roka obavijesti od 15 dana.

Derogiranje odredbi Zakona o radu drugim zakonom već je i ranije primjenjivano u hrvatskoj praksi, no ne u najavljenom obujmu. Ostaje za vidjeti kako će na ove najave reagirati poslodavci i sindikati i čiji će pritisci na zakonodavca biti uvjerljiviji i jači.

Slične teme: